Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima?

Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji ublažuju bol, mogu u nekim slučajevima i povećati osjet bola. No, ovaj fenomen je opisan još u 19-om stoljeću.

Kod koga se javlja?

Stvarna učestalost bolne osjetljivosti uzrokovana opioidima je nepoznata zbog nedostatka točnog prikupljanja podataka i nejasnih kriterija pri dijagnosticiranju ovog stanja. No, postoje određene skupne bolesnika koje imaju povećani rizik za istu.

Znanstvene studije su pokušale podijeliti ovu skupinu bolesnika u tri grupe.

1) bivše ovisnike o opioidima na supstitucijskoj terapiji,

2) bolesnici koji su uzimali opioide duži period za benignu bol (npr. križobolja), dakle ne bol uzrokovanu karcinomom, mogu već nakon mjesec dana imati pojačanu bol uzrokovanu opioidima

i 3) zdravi dobrovoljci koji su akutno primili opioide, ovdje se radi o kratkotrajnoj uporabi opioida (ali jako potentnih).

Kako opioidi mijenjaju doživljaj bola?

Postoji nekoliko teorija kako dolazi do toga da potentni lijekovi za bol kao opioidi, je zapravo mogu i povećavati / pogoršati. Jedna od teorija je sljedeća.

Organizam je prilagođen održavanju stabilnog unutarnjeg stanja koje se naziva homeostaza. Za postizanje osjećaja dobrobiti mozak koristi nešto što se zove endorfinski sustav. U endorfinskom sustavu postoje receptori za prirodno proizvedene (u mozgu) molekule slične opioidima zvane endorfini. Endorfine koristi naš mozak za osjećaj dobrostanja i smanjenje bola.

Prilikom korištenja opioida koji djeluju na bol tako da se vežu za opioidne receptore u mozgu, bolje od molekula koje naš mozak proizvodi (endorfina) dolazi do poremećaja ove ravnoteže (homeostaze).

Tada mozak dobiva informaciju da previše endorfina cirkulira i pokušava naći ravnotežu. Tada sam mozak stara manje vlastitih endorfina. Receptorski sustav se pokušava prilagoditi i reagira tako da proizvodi više vlastitih (opioidnih) receptora.

Ovi mehanizmi su raznoliki i odvijaju se na više mjesta duž perifernog i središnjeg živčanog sustava. S vremenom se čini da endorfinski sustav koji isprva reagira na opioide smanjujući bol, se mijenja i tijekom vremena pojačava osjet bola.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Može li se bol i utrnutost noge kod MR nalaza lumbalne kralježnice riješiti fizikalnom terapijom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz osteoartritisa i osteopenije zglobova šake kod starije osobe?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]