Tuđa se bolest nije dogodila vama!

It’s not about you!

Naravno da ozbiljnu dijagnozu osjeti čitava okolina oboljele osobe. Uopće nije dvojbeno da su svi pogođeni i svatko treba pronaći način funkcioniranja s tom viješću i u toj stvarnosti. Ozbiljna se bolest ne dogodi samo oboljeloj osobi. Ali ipak – ona treba biti u fokusu!

“Plači u svoje slobodno vrijeme!”, odbrusila je jedna fajterica poznanici koja joj se rasplakala kad je čula da joj se bolest vratila. I to čak nisu bile ni nekontrolirane suze kad tek saznaš neku informacija pa se ni ne snađeš. Ma kakvi. Ona je saznala informaciju, imala vremena da se sabere, ali je danima nakon toga odlučila da je najbolje nazvati fajtericu da joj se isplače na mobitel. Kao da je u tom trenutku važnije da član okoline poruči da mu je teško, nego kako će to utjecati na oboljelu osobu.

“Plači u svoje vrijeme” najbolji je mogući odgovor u takvoj situaciji. Jer kad se ti spremaš za još jednu rundu, kada i tebe opterećuju i strahovi i tuga i ljutnja i tko zna što sve ne, zadnje što trebaš jest još tješiti nekoga. To ne znači da njoj ne smije biti teško, naravno da je u redu da je nekome kome je stalo do nas teško što je nama teško. Ali kada se mi borimo za zdravlje ne bismo još trebali i misliti kako to sve prolazi svi drugi.

Jer ljudi moji, it’s not about you! Svijet se ne vrti oko vas. Ni inače, a pogotovo je to važno upamtiti u ovakvim, kriznim situacijama. Nečija se bolest nije dogodila vama. I zato bismo uvijek trebali razmisliti kako će naš postupak utjecati na oboljelu osobu. A ne što mi želimo i što nama treba od oboljele osobe.

Ni inače nisam obožavatelj narcizma. Kod djece je uobičajen, dok ga kod odraslih nanjušim na 50 kilometara i u svom privatnom životu izbjegavam u najširem mogućem luku. Jednostavno ne želim trošiti vrijeme s ljudima koji osluškuju samo svoje potrebe, koji brbljaju 100 na sat, koji halapljivo grabe svako zrno pažnje i energije jer imaju tu emocionalu crnu rupetinu koja nikad nije dovoljno sita. U njihovim očima vidiš da tuđa stvarnost nije jednako stvarna kao i njihova. I ne samo to. Nije ni približno jednako bitna. Ta ih emocionalna neuhranjenost čini toliko slijepima na ikoga osim sebe da može biti i bolno. A u kriznim situacijama i destruktivno.

Narcizam se liječi u kvalitetnoj terapiji sa stručnjakom koja ti može objasniti kako se emocionalno nahraniti. Iako su to neki od najtežih klijenata jer jedna od stvari koja odlikuje narcisa je i nesamokritičnost. A u svakom terapijskom procesu trebaš preuzeti odgovornost i gledati što ti možeš napraviti, a ne što su sve drugi zeznuli. U dalekoj ili neposrednoj prošlosti. Narcisi su izvrsni primjeri mentalnog sklopa koji krivce traži izvan sebe, a ne odgovornost unutar sebe. Oni uvijek gledaju što su drugi zeznuli, a ne što oni mogu i trebaju napraviti ili nedobog popraviti.

Narcisi ni inače ne znaju biti pravi prijatelji, ali posebno su toksični u kriznim situacijama. Jedna od dobrih stvari koju bolest obično nosi sa sobom je i manje strpljenja za takve osobe. Manje razumijevanja za takve kradljivce vlastitog mira. Ljudi se obično okuraže i takvim ljudima zatvore vrata. Jer kad se boriš za zdravlje kradljivci energije nisu dobri suborci.

A svjedočio sam svakakvom ponašanju… Od tračanja o oboljelima svima i svakome, iako su vas zamolili da ne kažete nikome. Do zamjeranja što ste promijenili odnos prema njima. Jer ne može narcis shvatiti da niste njega stavili u fokus vaše brige, iako ste vi suočeni s ozbiljnom dijagnozom. Narcis je doista uvjeren da se vaša bolest dogodila njemu. Jer se čitav svijet vrti oko njega. U njegovim su očima njegov interes i njegove potrebe uvijek ispred svih drugih. Njegova potreba da sazna što se svaki dan događa s vama ili da ga saslušate kada vam ima nešto za reći ispred je vaše potrebe za mirom ili za smislenim sadržajem. Ja, ja, ja, ja… Uvijek i zauvijek.

Kako narcisi čine doista zanemariv postotak mojih čitatelja, sada ću se obratiti onima koji imaju dobru namjeru i istinski žele pomoći voljenima koji se bore za zdravlje, ali jednostavno ne shvaćaju zašto nije mudro opterećivati oboljele svojim emocionalnim reakcijama.

Cilj je da vaši voljeni osjete da vam je stalo, ali da ih ne opterećujete svojim emocijama.

Što su vaši voljeni u ranjivijoj fazi, to biste ih trebali manje opterećivati svojim stanjima!

Npr., često su najranjiviji upravo u početnim fazama borbe za zdravlje kad tek saznaju dijagnozu i tijekom prvih terapija. Ako su oni uplašeni do svoje srži tada ne morate s njima podijeliti sve o svom strahu. Ne morate podijeliti s njima da ste užasnuti mogućnošću da sami odgajate djecu ili da nemate pojma kako ćete (pre)živjeti bez njih. Ovisno o tome kakva ste osoba, sasvim je razumljivo da vam takve ideje mogu pasti na pamet, ali mudrije ih je podijeliti s prijateljijma ili terapeutom, nego sa svojom voljenom osobom koja se treba koncentrirati na brigu za sebe, a ne vas. “Strah me je, ali snaći ću se. Ne moraš brinuti o meni”, maksimum je preporučljive iskrenosti u opisanoj situaciji.

Ne tvrdim da trebate negirati ono što osjećate, već samo da u tim početnim trenucima te osjećaje izrazite nekome drugome, a ne njima. Ne morate glumiti stijenu, mogu ponekad i vidjeti vaše suze i vaš strah, ali to su iznimke, a ne pravila. Pogotovo ako su oni u ranjivoj fazi. Tada se doista ne bi trebali baviti vama.

Često članovi okoline zanemare brigu o sebi dok im ne iscure sve rezerve energije tako da to nikako ne preporučam. Samo tvrdim da sa svojim teškim trenucima ne morate opterećivati svoje voljene, pogotovo ako su oni u ranjivoj fazi. Dakle, pametno je brinuti se o sebi da biste se mogli bolje brinuti o drugima. A i čak i ako je upravo ta voljena osoba bila prva ili pak jedina osoba kojoj ste se uvijek povjeravali, sada je ipak mudrije potražiti drugi način. Prijatelji, članovi obitelji, znanci koji su prošli slično ili stručnjaci s vještinama pružanja pomoći u takvim situacijama odlične su opcije.

Postoji jedno kraljevsko pitanje kojem se svi članovi okoline trebaju voditi: Hoću li ovime pomoći ili odmoći voljenoj osobi?

Hoću li joj ovim pitanjem odmoći ili pomoći?

Hoću li ovom gestom unijeti mir ili nemir?

Hoće li je ova informacija osnažiti ili oslabjeti?

To su pitanja koja biste trebali postaviti kada želite nekome istinski pomoći u borbi za zdravlje. I naravno da se ne očekuje da ćete uvijek ispravno procijeniti i naravno da se ne očekuje da ćete uvijek pronaći točan odgovor na sva moguća pitanja, ali barem ćete češće pronaći najbolji mogući način kako nekome pomoći. Zato je ključno staviti njihove potrebe u fokus i razmisliti kako će nešto utjecati na njih, prije nego što napravimo ili kažemo.

Bruno Šimleša (1979.) autor je 10 knjiga iz područja popularne psihologije i duhovnosti. Po struci je sociolog, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prijašnje knjige u kojima je fokus bio na odnosu prema sebi i ljubavi kao što su Ljubavologija i Škola života jedne su od najprodavanijih knjiga u Hrvatskoj i regiji. Njegovi su naslovi objavljeni i u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i Albaniji, a ukupno je prodano više od 200.000 primjeraka. (P)ostati zdrav je njegova prva knjiga s fokusom na zdravlje.

Tema nije odabrana slučajno jer više od 15 godina pomaže oboljelima od raka da se nose sa svim izazovima pa je dio tih iskustava prenio i u ovoj knjizi, ali se oslonio i na zaključke brojnih znanstvenih istraživanja koja dokazuju utjecaj uma na tijelo.

Udruga Sve za nju 2016. godine dodijelila mu je nagradu VAM zbog pomaganja onkološkim pacijentima i senzibiliziranja javnosti za probleme svih koji se bore s rakom. Kao malo dijete liječio se od trombocitopenije na Odjelu dječje hematologije i onkologije. Iz tog vremena pamti poseban odnos s doktorom Tiefenbachom čiji je pristup bio presudan faktor za kreiranje Bruninog odnosa prema zdravlju.

Dvije godine vodio je emisiju Svaki dan, dobar dan na Hrvatskoj televiziji i redovito surađuje s brojnim medijima u Hrvatskoj i regiji. U braku je 14 godina i ponosni je tata predivne dvanaestogodišnjakinje čijoj generaciji želi da se mudrije brine za svoje zdravlje što je glavni cilj ove knjige.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteAtrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]

Zdravlje

Udisanje azbestne prašine – ima li opasnosti za zdravlje?

Bolest

Upalne bolesti crijeva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUpalna bolest crijeva (UBC) je kronična, neizliječiva, imunološki posredovana upalna bolest probavne cijevi. Oboljeli od UBC se, vrlo često, moraju nositi sa dugotrajnom i kompliciranom bolešću koja izrazito degradira kvalitetu života, s pervazivnim simptomima koji ometaju rad, društvene odnose i životne aktivnosti. Razlikujemo dva osnovna oblika bolesti: ulcerozni kolitis (UC) i Crohnova bolest (CB). Dok […]

Simptom

Akutna bol kod djece: kako ju prepoznati i liječiti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol je važan simptom koji nam signalizira da se u organizmu događa bolest ili ozljeda. Obzirom da je bol osobno iskustvo, veliki je izazov prepoznavanje i procjena boli kod male djece koja još ne govore. Uzroci boli Prema Međunarodnom udruženju za proučavanje boli (International Association for the Study of Pain, IASP), bol je „neugodan osjetni […]

Psihoterapija

Stresna situacija i nesanica – molim Vaš savjet

Zdravlje

Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama Ništa toliko ne podsjeća na djetinjstvo kao pohane tikvice koje bi nam mame, bez obzira na razinu žive na termometru, brižno pripremile za najslasniji ljetni ručak. Jeste li znali da, iako ih smatramo povrćem, tikvice su zapravo botanički klasificirane kao voće? Nekoliko crtica o tikvicama Tikvica, […]

Povezani članci

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Jesu li ciste na mozgu razlog za hitan neurološki pregled zbog problema s vidom?

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Neurologija

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteRazvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Što znači nalaz sitnih kroničnih promjena i mogućih kalcifikata na MR-u mozga?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]