Sindromi prenaprezanja: ozljede koje nastaju postupno, bez jedne konkretne ozljede

shutterstock_2474232623
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Uvod

Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje čest su uzrok boli kod aktivnih osoba. Za razliku od klasičnih ozljeda koje nastaju naglo – primjerice nakon pada ili pogrešnog pokreta – sindromi prenaprezanja razvijaju se postupno, kao posljedica ponavljanog opterećenja istih struktura u tijelu. Zbog toga ih mnogi u početku ne prepoznaju ili ih jednostavno zanemaruju.

Takve se tegobe često javljaju kod sportaša i rekreativaca, ali i kod osoba čiji posao uključuje ponavljajuće pokrete, poput rada za računalom, u radionici ili u medicinskim zanimanjima. Ako se ne prepoznaju na vrijeme, mogu dovesti do dugotrajnije boli i značajno narušiti kvalitetu života.

Kako nastaju sindromi prenaprezanja?

Sindromi prenaprezanja nastaju kada se određeni pokreti ili opterećenja ponavljaju dovoljno često da u tkivima uzrokuju sitna mikrooštećenja. Ta se oštećenja s vremenom mogu nakupiti brže nego što se tkivo može oporaviti. Posljedica je razvoj upale, boli i smanjene funkcije zahvaćenog dijela tijela. Najčešće su zahvaćene strukture sustava za kretanje poput tetiva, mišića, kostiju, zglobova i njihovih ovojnica.

Razvoju ovih sindroma mogu pridonijeti različiti čimbenici. Među unutarnjim čimbenicima nalaze se anatomske i biomehaničke osobitosti poput spuštenog stopala, nepravilnog položaja koljena ili razlike u duljini nogu. S druge strane, vanjski čimbenici uključuju naglo povećanje intenziteta aktivnosti, neadekvatnu sportsku obuću, tvrdu podlogu za vježbanje, nepravilnu tehniku izvođenja pokreta ili nedostatak zagrijavanja i istezanja.

Najčešći sindromi prenaprezanja

U svakodnevnoj praksi susreće se više različitih sindroma prenaprezanja, a neki od najčešćih su:

  • Sindrom iliotibijalnog trakta (IT band sindrom)

Često se javlja kod trkača na duge staze, hodača i biciklista. Uzrokuje bol s vanjske strane koljena koja se pojačava tijekom aktivnosti.

  • Medijalni tibijalni stres sindrom („shin splints“)

Karakterizira ga bol uz unutarnji rub potkoljenice. Najčešće se javlja kod trkača ili kod osoba koje naglo povećaju intenzitet hodanja ili trčanja.

  • Plantarni fascitis

Riječ je o upali vezivnog tkiva na donjoj strani stopala koja često uzrokuje bol u području pete, osobito pri prvim koracima nakon ustajanja.

  • Ahilova tendinopatija

Očituje se bolom i osjetljivošću u području Ahilove tetive, a često se javlja kod trkača, planinara i osoba koje naglo povećaju razinu tjelesne aktivnosti.

  • Patelarna tendinopatija („skakačko koljeno“)

Česta je kod sportova koji uključuju skakanje ili ponavljano opterećenje koljena.

  • Lateralni epikondilitis („teniski lakat“)

Bol se javlja s vanjske strane lakta, a može se pojaviti ne samo kod tenisača nego i kod osoba koje često koriste šaku i podlakticu u ponavljanim pokretima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2501535665

Sindromi prenaprezanja – prevencija, simptomi i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoji su simptomi? Sindromi prenaprezanja obično se razvijaju postupno. U početku se javlja osjećaj zatezanja ili nelagode u određenom dijelu tijela. S vremenom se pojavljuje bol koja je najčešće izraženija nakon aktivnosti. U ranoj fazi bol obično ne ograničava značajno kretanje, ali se s napredovanjem stanja može javljati i tijekom aktivnosti, a u težim slučajevima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Jesu li promjene na vratnoj kralježnici uzrok jakih bolova u ramenima i bljeskova u očima?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Nalaz MR-a lumbalne kralježnice

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]