Sindromi prenaprezanja: ozljede koje nastaju postupno, bez jedne konkretne ozljede

shutterstock_2474232623
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Uvod

Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje čest su uzrok boli kod aktivnih osoba. Za razliku od klasičnih ozljeda koje nastaju naglo – primjerice nakon pada ili pogrešnog pokreta – sindromi prenaprezanja razvijaju se postupno, kao posljedica ponavljanog opterećenja istih struktura u tijelu. Zbog toga ih mnogi u početku ne prepoznaju ili ih jednostavno zanemaruju.

Takve se tegobe često javljaju kod sportaša i rekreativaca, ali i kod osoba čiji posao uključuje ponavljajuće pokrete, poput rada za računalom, u radionici ili u medicinskim zanimanjima. Ako se ne prepoznaju na vrijeme, mogu dovesti do dugotrajnije boli i značajno narušiti kvalitetu života.

Kako nastaju sindromi prenaprezanja?

Sindromi prenaprezanja nastaju kada se određeni pokreti ili opterećenja ponavljaju dovoljno često da u tkivima uzrokuju sitna mikrooštećenja. Ta se oštećenja s vremenom mogu nakupiti brže nego što se tkivo može oporaviti. Posljedica je razvoj upale, boli i smanjene funkcije zahvaćenog dijela tijela. Najčešće su zahvaćene strukture sustava za kretanje poput tetiva, mišića, kostiju, zglobova i njihovih ovojnica.

Razvoju ovih sindroma mogu pridonijeti različiti čimbenici. Među unutarnjim čimbenicima nalaze se anatomske i biomehaničke osobitosti poput spuštenog stopala, nepravilnog položaja koljena ili razlike u duljini nogu. S druge strane, vanjski čimbenici uključuju naglo povećanje intenziteta aktivnosti, neadekvatnu sportsku obuću, tvrdu podlogu za vježbanje, nepravilnu tehniku izvođenja pokreta ili nedostatak zagrijavanja i istezanja.

Najčešći sindromi prenaprezanja

U svakodnevnoj praksi susreće se više različitih sindroma prenaprezanja, a neki od najčešćih su:

  • Sindrom iliotibijalnog trakta (IT band sindrom)

Često se javlja kod trkača na duge staze, hodača i biciklista. Uzrokuje bol s vanjske strane koljena koja se pojačava tijekom aktivnosti.

  • Medijalni tibijalni stres sindrom („shin splints“)

Karakterizira ga bol uz unutarnji rub potkoljenice. Najčešće se javlja kod trkača ili kod osoba koje naglo povećaju intenzitet hodanja ili trčanja.

  • Plantarni fascitis

Riječ je o upali vezivnog tkiva na donjoj strani stopala koja često uzrokuje bol u području pete, osobito pri prvim koracima nakon ustajanja.

  • Ahilova tendinopatija

Očituje se bolom i osjetljivošću u području Ahilove tetive, a često se javlja kod trkača, planinara i osoba koje naglo povećaju razinu tjelesne aktivnosti.

  • Patelarna tendinopatija („skakačko koljeno“)

Česta je kod sportova koji uključuju skakanje ili ponavljano opterećenje koljena.

  • Lateralni epikondilitis („teniski lakat“)

Bol se javlja s vanjske strane lakta, a može se pojaviti ne samo kod tenisača nego i kod osoba koje često koriste šaku i podlakticu u ponavljanim pokretima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti RTG nalaz ramena s kalcificirajućim tendinitisom i početnim artrotskim promjenama?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]