
Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog dana srca usmjerene su na ostvarivanje sljedećih ciljeva:
- podizanje masovne svijesti o srčanim bolestima
- poticanje na rano otkrivanje kardiovaskularnih bolesti
- poticanje vlada i kreatora politika svih zemalja na oblikovanje zdravstvenih politika radi poboljšanja prevencije i liječenja kardiovaskularnih bolesti
- motiviranje pojedinaca na usvajanje zdravih životnih navika
Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, uzrokujući više od 17,9 milijuna smrtnih slučajeva svake godine.
Ove je godine tema Svjetskog dana srca „Ne preskači ritam“. Ovaj slogan poziv je na djelovanje kako bi se zaštitio ritam života u našim srcima. Ističe važnost svijesti o zdravlju srca i proaktivne brige o njemu te potiče pojedince da usvoje zdrave životne navike, da ne previde znakove upozorenja i ne odgađaju redovite liječničke preglede.
Svjetski dan srca potaknuo me da obradimo temu jedne od najčešćih kardiovaskularnih bolesti – koronarne arterijske bolesti, kod koje prevencija igra važnu ulogu.
Koronarna arterijska bolest (KAB) bolest je arterija koje opskrbljuju krvlju srčani mišić. Ova je bolest najčešće posljedica aterosklerotskog procesa. Ateroskleroza je bolest kod koje se nakupljaju masti i druge tvari u stijenkama arterija. Uzrokuje stvaranje naslaga na stijenkama koje zovemo plakovi. Ona se razvija godinama, a može se početi razvijati već u mladosti. Što se bolest više razvija, to se više zadebljavaju stijenke arterija i povećavaju plakovi na stijenkama, a kao posljedica tih promjena sužava se lumen koronarnih arterija i smanjuje protok krvi do srčanog mišića, koji tada nedovoljno dobiva kisik i hranjive tvari. Tada nastupaju simptomi kao što su bolovi u grudima (angina pektoris), brže zamaranje i kratkoća daha.
Ukoliko nastane potpun prekid dotoka krvi u srčani mišić zbog potpunog začepljenja koronarne arterije, nastaje infarkt miokarda (srčani udar). Naglo zatvaranje lumena žile uzrokuje krvni ugrušak na mjestu puknuća plaka na arterijskoj stijenci. KAB može biti prisutna i razvijati se godinama, a da ne uzrokuje nikakve simptome. Nažalost, prvi simptom KAB-a može biti nastanak infarkta miokarda.
Uobičajeni simptomi infarkta miokarda su jaka bol u grudima koja se može širiti u ramena, ruke, leđa, vrat, donju čeljust ili gornji dio trbuha. Bol je obično praćena i drugim simptomima: pojavom hladnog znoja, umorom, kratkoćom daha, mučninom, omaglicom, vrtoglavicom ili gubitkom svijesti. Ponekad je bol blagog intenziteta, kratkotrajna, locirana samo u vratu ili ruci, a ponekad bolesnik ne primijeti nikakve simptome. Ovakvi oblici infarkta miokarda bez značajnih simptoma ili s blagim simptomima češće se javljaju kod žena, bolesnika sa šećernom bolešću i starijih osoba. Stoga je važno da se uvijek javite liječniku ako osjetite nejasne, iznenadne simptome koji se do tada nisu javljali.
Razlikujemo dva glavna oblika koronarne arterijske bolesti:
1. KRONIČNI KORONARNI SINDROM
To je kronični oblik arterijske bolesti. Nastaje postupnim sužavanjem koronarnih arterija tijekom mnogo godina. Postupno dolazi do razvoja simptoma zbog značajnog sužavanja arterija i smanjenja dotoka krvi u pojedine dijelove srca.
Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD), on obuhvaća širok spektar stanja povezanih s koronarnom arterijskom bolešću. Smjernice EKD-a razlikuju šest tipova bolesnika:
- bolesnici sa sumnjom na KAB i stabilnim simptomima (bolovi u grudima i/ili zaduha)
- bolesnici s novonastalim zatajenjem srca ili poremećenom funkcijom lijeve srčane klijetke i sumnjom na KAB
- asimptomatski (bolesnici bez simptoma) i simptomatski (bolesnici sa simptomima) bolesnici sa stabilnim simptomima koji traju manje od jedne godine nakon preboljelog akutnog koronarnog sindroma ili bolesnici s nedavnom intervencijom na koronarnim arterijama
- asimptomatski i simptomatski bolesnici više od jedne godine nakon postavljene dijagnoze KAB-a ili s nedavnom intervencijom na koronarnim arterijama
- bolesnici s bolovima u grudima (anginom) i sumnjom na vazospastičnu ili mikrovaskularnu koronarnu bolest
- asimptomatski bolesnici kod kojih je KAB otkrivena probirom (na primjer, kompjutoriziranom tomografijom koronarnih arterija)
2. AKUTNI KORONARNI SINDROM (AKS)
To je akutna manifestacija KAB-a koja nastaje zbog puknuća plaka u koronarnoj arteriji, što dovodi do stvaranja krvnog ugruška koji zatvara lumen žile i prekida daljnji protok krvi. On se manifestira kao infarkt miokarda ili nestabilna angina pektoris. U infarktu miokarda dolazi do smrti stanica srčanog mišića, oštećenja funkcije lijeve klijetke i stvaranja ožiljka.
10.10.2025