Pluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno smanjilo broj slučajeva karcinoma povezanih s tom navikom. Održavanje zdrave tjelesne mase i redovita tjelesna aktivnost neophodni su jer prekomjerna tjelesna masa može dovesti do poremećaja disanja poput apneje u snu. Redovito kretanje jača pluća i srce, poboljšavajući njihovu učinkovitost. Osim toga, za zdrava pluća važno je smanjiti izloženost vanjskom zagađenju zraka, pratiti indeks kvalitete zraka te izbjegavati prometne gužve.
Nova saznanja o utjecaju prehrane na rizik od karcinoma pluća
Uz sve navedene mjere, nova istraživanja pokazuju da prehrana ima mnogo veći utjecaj na zdravlje pluća nego što se ranije pretpostavljalo. Do nedavno se karcinom pluća nije smatrao bolešću povezanom s prehranom, no nova istraživanja donose prekretnicu u tom razmišljanju. Znanstvenici su, koristeći napredne metode analize, otkrili da loša prehrana može značajno pridonijeti razvoju karcinoma pluća, posebno adenokarcinoma – najčešćeg oblika karcinoma pluća u svijetu.
Središnja uloga u tom procesu pripisana je glikogenu, skladišnom obliku glukoze. Istraživanja su pokazala da se glikogen u visokim razinama nakuplja u različitim vrstama karcinoma, uključujući i karcinom pluća, gdje se ponaša kao onkogeni metabolit. Taj glikogen zapravo djeluje poput “energije” za stanice karcinoma, potičući njihov rast i širenje. U laboratorijskim uvjetima, znanstvenici su dokazali da prehrana bogata mastima i fruktozom – poznata kao “zapadnjačka prehrana” – povećava razinu glikogena u krvi, što je dovelo do rasta tumora pluća kod eksperimentalnih životinja. Smanjenjem razine glikogena u organizmu, rast karcinoma se također usporio. Ovo otkriće donosi novi pogled na prevenciju karcinoma pluća, jer pokazuje da tipična zapadnjačka prehrana, koja podiže razine glikogena, ujedno potiče rast karcinoma.
Hrana koju pluća vole
S druge strane, prehrana bogata voćem, povrćem i zdravim mastima može igrati zaštitnu ulogu. Primjerice, maslinovo ulje, bogato polifenolima i vitaminom E, može smanjiti rizik od astme i poboljšati funkciju dišnog sustava, dok zeleni čaj sadrži epigalokatehingalat spoj koji pomaže u smanjenju fibroze ili ožiljaka na plućnom tkivu. Mahunarke poput leće bogate su željezom i magnezijem, koji pomažu u prijenosu kisika i podržavaju rad pluća. Također, tamna čokolada i kakao sadrže flavonoide i teobromin, koji mogu pomoći u opuštanju dišnih puteva i poboljšanju protoka zraka. Određene namirnice posebno su korisne za zdravlje pluća zahvaljujući svojim protuupalnim i antioksidativnim svojstvima. Primjerice, cikla i njezini listovi bogati su nitratima koji poboljšavaju cirkulaciju i prijenos kisika u tijelu, što je korisno za osobe s kroničnim plućnim bolestima. Paprike su jedan od najboljih izvora vitamina C, moćnog antioksidansa koji jača imunološki sustav i pomaže u smanjenju oštećenja stanica uzrokovanih duhanskim dimom. Jabuke, bogate flavonoidima i vitaminom C, mogu usporiti opadanje plućne funkcije kod bivših pušača te smanjiti rizik od astme i karcinoma pluća.
Bundeva sadrži karotenoide poput beta-karotena, luteina i zeaksantina, koji imaju snažna antioksidativna i protuupalna svojstva, dok kurkuma, zahvaljujući kurkuminu, može poboljšati funkciju pluća i smanjiti upalu dišnih puteva. Rajčice i proizvodi od rajčice bogati su likopenom, snažnim antioksidansom koji pomaže u smanjenju upala dišnih puteva i poboljšanju plućne funkcije, osobito kod osoba s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća. Borovnice i crveni kupus obiluju antocijanima, biljnim pigmentima koji štite plućno tkivo od oksidativnih oštećenja i usporavaju propadanje plućne funkcije.
Zaključak
Novija istraživanja pokazuju kako bi promicanje zdravijih prehrambenih navika moglo bi postati jednako važno kao i kampanje protiv pušenja kada je riječ o očuvanju zdravlja pluća. Uravnotežena prehrana bogata nutrijentima, uz redovitu tjelesnu aktivnost i smanjen unos alkohola, postaju temelji za dugoročno zdravlje, a uz to i snažno sredstvo u prevencijikroničnih plućnih bolesti i karcinoma pluća.
Izvor:
Clarke, H. A., Hawkinson, T. R., Shedlock, C. J., Medina, T., Ribas, R. A., Wu, L., Liu, Z., Ma, X., Xia, Y., Huang, Y., He, X., Chang, J. E., Young, L. E. A., Juras, J. A., Buoncristiani, M. D., James, A. N., Rushin, A., Merritt, M. E., Mestas, A., … Sun, R. C. (2025). Glycogendrivestumourinitiationandprogressioninlungadenocarcinoma. Nature Metabolism.
Rodríguez-García, C., Sánchez-Quesada, C., & J Gaforio, J. (2019). DietaryFlavonoids as CancerChemopreventiveAgents: An UpdatedReviewof Human Studies. Antioxidants (Basel, Switzerland), 8(5), 137.
Scoditti, E., Massaro, M., Garbarino, S., &Toraldo, D. M. (2019). Role ofDietinChronicObstructivePulmonaryDiseasePreventionandTreatment. Nutrients, 11(6), 1357.
31.3.2025
