Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Okcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u petom desetljeću života i češća je u žena, čak 73 % slučajeva se javlja kod žena.

Uzroci mogu biti:

– napetost mišića: Kronična kontrakcija cervikalnih mišića, kao što su trapezius ili semispinalis capitis, može vršiti pritisak na okcipitalne živce.

– trauma: trzajne ozljede, izravni udarci u stražnji dio glave ili ponavljajući pokreti vrata mogu dovesti do iritacije živaca.

– strukturna oštećenja: Patologije vratne kralježnice, uključujući osteoartritis, herniju diska, mogu utjecati na okcipitalne živce.

– sistemska stanja: Bolesti poput dijabetes melitusa ili infekcije kao što je herpes zoster mogu uzrokovati neuropatsku bol koja zahvaća okcipitalnu regiju.

Klinička prezentacija

Stanje je obilježeno oštrom, strijeljajućom ili probadajućom bol koji počinje u bazi lubanje i širi se do tjemena, često jednostrano. Epizode boli mogu trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta i mogu se ponoviti više puta tijekom dana. Vlasište može postati osjetljivo na dodir, a čak i blaga stimulacija, poput češljanja kose ili odmaranja na jastuku, može izazvati bol. Neki bolesnici osjećaju obamrlost ili smanjeni osjet u zahvaćenim područjima vlasišta. Određeni pokreti vrata, poput okretanja glave, mogu pogoršati bol. Primjena pritiska na zatiljnu regiju, kao što je pritisak na zatiljak, može izazvati ili pogoršati bol.

Dodatno se javlja osjetljivost zahvaćenog živca, osjetljivost na svjetlost (fotofobija) i pogoršanje boli s pokretima vrata.

Istovremena migrena je uobičajena, javlja se u 46 % slučajeva, a 30 % bolesnika je imalo traumu vrata u medicinskoj povijesti.

Okcipitalna neuralgija često se pogrešno miješa s drugim glavoboljama, osobito migrenama. Međutim, za razliku od migrene, okcipitalnoj neuralgiji obično nedostaju popratni simptomi poput mučnine.

Liječenje

U liječenju okcipitalne neuralgije koristi se fizikalna terapija tj. vježbe usmjerene na ublažavanje napetosti mišića i poboljšanje držanja. U potreba nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), mišićnih relaksansa, antikonvulziva (npr. gabapentina) ili antidepresiva mogu pomoći za ublažavanje neuropatske boli.

Moguće j primijeniti i blokadu živaca injekcija lokalnih anestetika, s ili bez kortikosteroida, kako bi se pružilo privremeno olakšanje. Injekcije botulinum toksina smanjenju intenzitet i učestalosti boli u refraktornim slučajevima.

U slučajevima kada su konzervativni tretmani neučinkoviti, mogu se razmotriti kirurške intervencije poput stimulacije okcipitalnog živca ili operacije dekompresije. Ovi postupci imaju za cilj ublažiti pritisak na okcipitalne živce ili modulirati signale boli.

Kod pacijenata koji ne reagiraju na konzervativno liječenje stimulacija okcipitalnog živca implantacijom elektroda u blizini okcipitalnih živaca isporučuje električne impulse, modulirajući percepciju boli. Ovaj minimalno invazivni postupak je reverzibilan i pokazao je učinkovitost

Također se radi i kirurška dekompresija okcipitalnih živaca u slučajevima uklještenja živca. Međutim, rizici uključuju razvoj neuroma ili trajne neuropatske boli.

Prognoza

Mnogi pacijenti doživljavaju značajno olakšanje boli s odgovarajućim intervencijama, osobito s blokadama živaca. Neki bolesnici mogu razviti kroničnu bol, što zahtijeva stalno liječenje i multidisciplinarnu skrb.

Redovito praćenje je ključno za praćenje učinkovitosti liječenja, prilagodbu terapijskog pristupa i rješavanje komplikacija.

Bavljenje određenim vježbama može pomoći u ublažavanju napetosti u mišićima vrata i gornjeg dijela leđa, potencijalno smanjujući pritisak na okcipitalne živce. Preporučene vježbe su istezanje vrata i zatezanje brade. Nježno okretanje glave na svaku stranu, naginjanje prema svakom ramenu i savijanje naprijed i nazad može pomoći u ublažavanju napetosti mišića. U sjedećem ili stojećem položaju povlačenje brade prema prsima može ojačati i opustiti mišiće vrata. Okretanje ramena prema natrag, nježno slijeganje ramenima prema glavi, a zatim opuštanje može pomoći u smanjenju napetosti vratnih mišića.

Kako prevenirati okcipitalnu neuralgiju

Održavanje pravilnog držanja, osobito tijekom aktivnosti kao što je rad za računalom ili čitanje, može smanjiti naprezanje mišića vrata.

Ergonomske prilagodbe radnog okoliša koje omogućuju neutralan položaj vrata i kralježnice mogu spriječiti pogoršanje simptoma.

Tehnika opuštanja kao što su vježbe dubokog disanja mogu pomoći u smanjenju stresa, koji može pridonijeti napetosti mišića i boli.

Stavljanje toplog obloga ili grijaćeg jastuka na vrat može pomoći u opuštanju zategnutih mišića i ublažavanju boli.

Osiguravanje dovoljnog sna i uzimanje pauza tijekom aktivnosti koje opterećuju vrat mogu pomoći u oporavku i spriječiti pogoršanje stanja.

Nježna masaža mišića vrata i gornjeg dijela leđa može pomoći u smanjenju napetosti i pružiti olakšanje.

Neki bolesnici pronalaze olakšanje kroz akupunkturu.

Okcipitalna neuralgija je iscrpljujuće stanje koje značajno utječe na kvalitetu života. Stanje uglavnom pogađa žene srednjih godina i često se javlja s drugim glavoboljama, osobito migrenama. Napredak u interventnim terapijama nudi nadu pacijentima koji ne reagiraju na konzervativne mjere. Kontinuirana istraživanja i individualizirana skrb za pacijente ostaju najvažniji u ovom složene sindromom neuropatske boli.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Liječenje boli u mišićima

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Akutna ozljeda meniska

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

trnci

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Reumatoidni artritis

Je li fizikalna terapija preporučena kod reumatoidnog artritisa?

Fizikalna terapija

Acnes i fizikalna terapija

Kompresija ulnarnog živca

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kronična migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je […]

Neurologija

Mikcijska sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSinkopa pri mokrenju je vrsta situacijske ili refleksne sinkope koja se javlja tijekom ili neposredno nakon mokrenja. Iako se smatra rijetkom, može imati ozbiljne posljedice poput padova ili traume glave. Predominantno pogađa muškarce, posebno noću ili u ranim jutarnjim satima, a uzrokovana je prolaznim smanjenjem moždanog protoka krvi zbog usporenja srčanog ritma i pada krvnog […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza s paroksizmalnim promjenama

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

MR mozga – mikroangiopatske promjene i postinfarktne lezije