Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rizični čimbenici za nastanak moždanog udara kod bolesnika s FA su sljedeći:

  • Dob

Što je bolesnik stariji to je rizik nastanka krvnog ugruška veći. To je jedan od razloga da se svima koji su stariji od 75 godina ili su stariji od 65 godina uz prisutne druge rizične čimbenike, preporučuju antikoagulansi.

  • Ukoliko je bolesnik već ranije prebolio moždani udar ili imao pojavu krvnih ugrušaka u drugim dijelovima tijela, ima veći rizik ponovne pojave takvog događaja.
  • Arterijska hipertenzija

Visok AT iznad 140/90mmHg dodatno opterećuje srce i krvne žile, te povećava rizik nastanka krvnih ugrušaka.

  • Zatajenje srca

Kod bolesnika sa srčanim zatajenjem povećan je rizik nastanka krvnih ugrušaka.

  • Šećerna bolest

ANTIKOAGULANSI

To su lijekovi koji smanjuju mogućnost nastanka krvnih ugrušaka, „razrjeđuju“ krv. Oni su učinkoviti u prevenciji moždanog udara kod bolesnika s FA. Preporučuju se svim bolesnicima s prisutnim rizičnim čimbenicima za razvoj krvnih ugrušaka.

IZBOR ANTIKOAGULANTNOG LIJEKA

Većina bolesnika s FA prima direktni oralni antikoagulans (DOAK). U tu skupinu spadaju sljedeći antikoagulansi: apiksaban, dabigatran, edoksaban, rivaroksaban. Prilikom uzimanja ovih lijekova preporučuje se svakih 6 mjeseci provjeriti jetrenu i bubrežnu funkciju putem laboratorijskih pretraga krvi.  Nekim bolesnicima je potrebno umjesto DOAK-a preporučiti varfarin ili njemu sličan lijek. To su bolesnici kojima je ugrađen umjetni srčani zalistak, koji imaju težu mitralnu srčanu grešku, koji imaju teško bubrežno oštećenje i kod trudnica. Prilikom uzimanja tih lijekova često je potrebno kontrolirati u krvi protrombinsko vrijeme (PV) INR kako bi se odredila optimalna doza lijeka. Neki bolesnici koji nemaju kontraindikacije za uzimanje DOAK-a uzimaju varfarin, ali se i oni mogu uvijek prebaciti na DOAK. Najčešći razlozi ovakve promjene su: ukoliko postoji veći rizik krvarenja, radi izbjegavanja interakcije s hranom i drugim lijekovima koji djeluju na varfarin, bolesnicima kojima je teško održavati terapijsku razinu PV INR.

DOZIRANJE ANTIKOAGULANSA

Kod DOAK-a su određene standardne doze. Neki se uzimaju jednom, a drugi dva puta dnevno: apiksaban 2x5mg; dabigatran 2x150mg; edoksaban 1x60mg; rivaroksaban 1x20mg.

U nekim slučajevima se preporučuju niže doze od ovih standardnih, a najčešće zbog smanjene bubrežne funkcije. Kod uzimanja varfarina ili njemu sličnih lijekova, doza će biti individualno određena prema izmjerenim vrijednostima PV INR koji treba biti između 2 i 3.

RIZIK KRVARENJA

Prije propisivanja  antikoagulantnih lijekova, liječnik će utvrditi kod svakog bolesnika rizik krvarenja. Kako bi smanjio rizik krvarenja, potrebno je držati arterijski tlak u granicama normale, izbjegavati alkoholna pića i lijekove koji mogu povećati taj rizik. Vrlo je rijetka pojava da je rizik krvarenja veći od koristi uzimanja antikoagulantnog lijeka. Tada se oni ne preporučuju. Bolesnika o svemu treba informirati i o liječenju treba donijeti odluku zajedno sa svojim liječnikom.

KOMBINIRANJE LIJEKOVA

Antiagregacijski lijekovi  (na primjer: aspirin, klopidogrel) često se preporučuju srčanim bolesnicima u prevenciji srčanog udara. Ove lijekove treba uzimati nakon srčanog udara ili intervencije na krvnim žilama, a ukoliko bolesnik ima i FA treba uzimati i antikoagulantni lijek. Ovakvim kombiniranim liječenjem pojačava se rizik krvarenja, te se takvi bolesnici češće kontroliraju, upozoravaju na taj rizik, a nakon godine dana se obično ukloni jedan od antiagregacijskih lijekova.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Rezistentna arterijska hipertenzija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Fibrilacija atrija

Što učiniti kod povremenih epizoda fibrilacije atrija unatoč terapiji i je li ablacija preporučena opcija?

Zatajivanje srca

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Zatajivanje srca

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Tjelesna težina

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Je li Holter EKG s povremenim ekstrasistolama razlog za zabrinutost?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?