Disfagija odnosno otežano gutanje označava otežan prolazak hrane i tekućine kroz jednjak do želuca, pri čemu taj simptom, a ne samostalna bolest, zahtijeva detaljno ispitivanje kako bi se otkrio uzrok i odredila adekvatna terapija.
Među glavnim uzrocima disfagije su suženja jednjaka koja se mogu pojaviti zbog dugotrajnog vraćanja želučane kiseline iz želuca u jednjak (refluks), što s vremenom dovodi do upale i ožiljaka. Također tumori ili izrasline u jednjaku mogu otežati prolazak hrane. Uz to, postoje i poremećaji pokretljivosti jednjaka, kao što je ahalazija, kod koje mišići jednjaka ne rade pravilno, pa hrana sporije prolazi ili ostaje “zaglavljena”.
Učestalost disfagije raste s dobi, pa je taj simptom relativno čest u populaciji starijih osoba, ali se može javiti i u mlađih bolesnika, osobito ako su prisutni rizični čimbenici kao što su kronični refluks, obiteljska opterećenost ili određene sistemske bolesti.
Dijagnostički pristup obično započinje detaljnom anamnezom, pri čemu gastroenterolog obraća pozornost na prirodu tegoba i povezanost s unosom čvrste ili tekuće hrane, a zatim slijedi endoskopski pregled jednjaka, želuca i dvanaesnika (EGD) koji omogućava izravnu vizualizaciju sluznice, prepoznavanje striktura, tumora ili upalnih promjena te uzimanje biopsija.
Pored endoskopije, rendgenski pregled jednjaka s barijevom suspenzijom može pružiti dodatne informacije o obliku i funkciji jednjaka, a manometrija jednjaka je nezamjenjiva u dokazivanju motoričkih poremećaja. U diferencijalnoj dijagnozi, iako je naglasak na gastroenterološkoj patologiji, treba imati na umu i moguće otorinolaringološke te neurološke uzroke, osobito kad klinička slika ili dodatne pretrage ne daju jasan gastroenterološki nalaz.
Tako, primjerice, promjene u ždrijelu, tumori larinksa ili ždrijela, kao i neurološki poremećaji koji dovode do disfunkcije refleksa gutanja, mogu uzrokovati slične simptome i zahtijevaju pregled kod ORL specijalista ili neurologa. Liječenje disfagije ovisi o uzroku. Ako se radi o suženju jednjaka, ono se može proširiti posebnim endoskopskim zahvatom (dilatacijom, uklanjanjem lezije ili stentiranjem). Kod tumorskih promjena potrebno je kirurško ili drugo specijalističko liječenje, dok se kod upala provodi terapija lijekovima.
Kod poremećaja pokretljivosti jednjaka pomažu određeni lijekovi ili zahvati koji olakšavaju prolaz hrane, a u slučaju kroničnog refluksa uvode se lijekovi koji smanjuju lučenje želučane kiseline i savjeti za promjenu prehrane i životnih navika. Na taj način, pravovremeno i ciljano liječenje temeljeno na točnoj dijagnozi rezultira poboljšanjem simptoma, vraćanjem kvalitete života pacijenta i sprečavanjem mogućih komplikacija.
31.12.2024
