Prehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na čvrstim znanstvenim dokazima i kako prehrana zaista može utjecati na naš imunosni sustav? Iako je nutricionistička imunologija relativno mlada znanstvena disciplina, posljednjih godina postala je sve važnija u razumijevanju i otkrivanju načina na koji prehrambene navike mogu oblikovati naš imunosni odgovor i, u konačnici, naše zdravlje.
Post i njegov učinak na imunosni sustav
Jedan od najzanimljivijih pristupa u nutricionističkoj imunologiji je istraživanje utjecaja povremenog posta na imunosni sustav. Dokazi sugeriraju da povremeni post može smanjiti rizik od brojnih bolesti, uključujući hipertenziju, aterosklerozu, šećernu bolest i astmu. Primjerice, post može smanjiti broj cirkulirajućih monocita, stanica koje su potrebne za zaštitu tijela od stranih patogena, ali koje također mogu biti uzrokom autoimunih bolesti. Neuroznanstvenici sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju u Kini ispitivali su kako post aktivira specifične neurone u mozgu koji reguliraju imunosni odgovor. Njihovo istraživanje na miševima pokazalo je da aktivacija ovih neurona može pomoći u regulaciji autoimunih bolesti, poput multiple skleroze, čime se sprječava gubitak tjelesne mase i paraliza. Istraživači vjeruju da bi slični učinci mogli biti postignuti u ljudi, aktiviranjem tih neurona električnom stimulacijom ili malim molekulama. Međutim, postoje i upozorenja; prekomjerni post može oslabiti odgovore imunosnog sustava, zbog čega je važno pronaći ravnotežu. Istraživanje iz 2023. godine pokazalo je da predugi post može uzrokovati monocitozu, stanje u kojem se broj monocita u krvi dramatično povećava, što može povećati rizik od infekcija i autoimunih bolesti.
Prehrambene komponente: vlakna, masti i hitin
Prehrambene komponente poput vlakana i masti također imaju značajan utjecaj na naš imunosni sustav. Primjerice, istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Washington u St. Louisu otkrilo je da specifična vrsta vlakana, hitin, prisutna u gljivama, rakovima i jestivim insektima, može aktivirati specifičnu vrstu imunosnog odgovora.
Kada su miševi hranjeni prehranom bogatom hitinom, istraživači su kod njih primijetili povećanje razine glukagonu sličnog peptida-1 (GLP-1), hormona koji potiče smanjenje apetita i pomaže u kontroli tjelesne mase. Ovaj hormon postao je ključni cilj u terapijama za liječenje pretilosti lijekom semaglutidom, poznatijeg pod nazivima kao Ozempic/Mounjaro/Wegovy.
Promjene u prehrambenim navikama mogu izazvati brze, ali značajne promjene u imunosnom sustavu. Provedeno istraživanje pokazalo je da su samo tri dana visokomasne prehrane siromašne vlaknima kod miševa bila dovoljna da uzrokuju pad broja T-stanica, ključnih za prepoznavanje i obranu od patogena. Ovaj pad u funkciji T-stanica čini organizam podložnijim bakterijskim infekcijama. Zanimljivo, kada je nekoliko volontera zamoljeno da konzumiraju prehranu s nižim udjelom vlakana, zabilježeni su slični utjecaji i na njihov imunosni sustav. Navedena istraživanja pokazuju koliko je važna ravnoteža u prehrambenim navikama i kako ekstremne promjene mogu imati negativne učinke na naše zdravlje.
Istraživanja provedena na ljudima
Dokazivanje ranije navednoga kod ljudi može biti izazovno. Precizno kontrolirati prehranu sudionika istraživanja tijekom dugih razdoblja vrlo je izazovno, kao i motivirati sudionike da točno pamte i bilježe svoju prehranu svaki dan. Poznato je kako su sudionici skloni zatajiti određenu količinu hrane koju su unijeli ili pak, uslijed sudjelovanja u istraživanju, promijeniti svoje prehrambene navike u skladu s očekivanim i poželjnim. Najvjerodostojniji rezultati dobiveni su upravo onda kada je prehrana sudionika strogo kontrolirana te se nalaze pod stručnim nadzorom za vrijeme trajanja istraživanja. Istraživanje provedeno na Pasteurovom institutu u Parizu koristilo je upravo tu metodu. Istraživači su angažirali 20 odraslih osoba za četverotjedni boravak u bolnici i nasumično ih raspodijelili da slijede ili ketogenu dijetu (temeljenu na životinjskim proizvodima s niskim razinama ugljikohidrata) ili vegansku, niskomasnu dijetu tijekom prva dva tjedna, a zatim su posljednja dva tjedna prakticirali suprotnu dijetu od one u prvom dijelu ispitivanja. Uzorci krvi pokazali su da je prelazak na bilo koju od dijeta bio povezan s jasnim promjenama u broju različitih stanica imunosnog odgovora.
Tijekom prakticiranja ketogene dijete, sudionici su imali poboljšane razine i aktivnost T i B-stanica koje čine dio stečenog imunosnog sustava, koji pokreće „precizne“ odgovore koji prepoznaju specifične neprijatelje. Oni na veganskoj dijeti pokazali su poboljšane odgovore urođenog imunosnog sustava, koji su brži i manje specifični od stečenih odgovora. Unatoč razlikama u dobi, genetici i tjelesnoj masi, bilo je iznenađujuće vidjeti koliko su učinci na imunosni sustav bili slični i to u samo dva tjedna.
Zanimljivo kliničko istraživanje objavljeno 2021. godine istraživalo je utjecaj prehrane na imunoterapiju u liječenju karcinoma. Pokazalo se da je veći unos prehrambenih vlakana povezan s boljim preživljavanjem kod osoba koje su primale imunoterapiju za melanom, te da su miševi s melanomima, koji su bili hranjeni prehranom s niskim udjelom vlakana, imali manje NKT (eng. natural killer T) stanica koje napadaju karcinom.
Zaključak: Potencijal personalizirane prehrane
Nutricionistička imunologija pokazuje ogroman potencijal za razvoj novih pristupa liječenju niza ozbiljnih zdravstvenih stanja. Iako je još uvijek prerano za davanje konkretnih prehrambenih preporuka, znanstvenici se nadaju da će buduća istraživanja omogućiti personalizirane prehrambene smjernice koje bi mogle poboljšati funkciju imunosnog sustava i pomoći u prevenciji i liječenju bolesti. U sljedećih deset godina možemo očekivati značajne napretke u ovom području, koji će omogućiti primjenu prehrambenih savjeta u kliničkim okruženjima i time značajno pridonijeti poboljšanju zdravlja društva.
Izvor:
Kim, D. H., Wang, Y., Jung, H., Field, R. L., Zhang, X., Liu, T. C., Ma, C., Fraser, J. S., Brestoff, J. R., & Van Dyken, S. J. (2023). A type 2 immune circuit in the stomach controls mammalian adaptation to dietary chitin. Science (New York, N.Y.), 381(6662), 1092–1098.
Jordan, S., Tung, N., Casanova-Acebes, M., Chang, C., Cantoni, C., Zhang, D., Wirtz, T. H., Naik, S., Rose, S. A., Brocker, C. N., Gainullina, A., Hornburg, D., Horng, S., Maier, B. B., Cravedi, P., LeRoith, D., Gonzalez, F. J., Meissner, F., Ochando, J., Rahman, A., … Merad, M. (2019). Dietary Intake Regulates the Circulating Inflammatory Monocyte Pool. Cell, 178(5), 1102–1114.e17.
Fleming N. (2024). Your diet can change your immune system – here’s how. Nature, 634(8034), 528–531.
Spencer, C. N., McQuade, J. L., Gopalakrishnan, V., McCulloch, J. A., Vetizou, M., Cogdill, A. P., Khan, M. A. W., Zhang, X., White, M. G., Peterson, C. B., Wong, M. C., Morad, G., Rodgers, T., Badger, J. H., Helmink, B. A., Andrews, M. C., Rodrigues, R. R., Morgun, A., Kim, Y. S., Roszik, J., … Wargo, J. A. (2021). Dietary fiber and probiotics influence the gut microbiome and melanoma immunotherapy response. Science (New York, N.Y.), 374(6575), 1632–1640.
24.12.2024
