Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta

2. Bipolarni afektivni poremećaj

Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se vidi samo kod manije. Smanjena potreba za snom nije sinonim za nesanicu. To je stanje u kojem pojedinac može skratiti svoje vrijeme spavanja, barem donekle, bez ikakvog oštećenja funkcije ili kvalitete života.

Nasuprot tome, nesanica je stanje u kojem pojedinci doživljavaju poremećaje u funkciji i/ili kvaliteti života zbog nemogućnosti spavanja unatoč tome što imaju odgovarajuću priliku za to. Može doći do dijagnostičke zabune jer osobe s manijom mogu imati poteškoća s problemima spavanja poput pacijenata s nesanicom. Međutim, u slučaju maničnih pacijenata ovaj problem nastaje jer pokušavaju spavati više od količine koja im je potrebna. Dok pacijenti s nesanicom ne mogu spavati dovoljno da bi se osjećali oporavljenima unatoč svojim naporima da to učine.

Tijekom depresivne faze bipolarnog poremećaja, najčešća pritužba na spavanje je hipersomnija, koja se obično javlja češće u onih s bipolarnom depresijom nego u unipolarnoj depresiji (pacijenti koji imaju izraženu samo depresivnu, bez manične ili hipomanične faze). Jedno istraživanje provedeno kako bi se utvrdilo postoje li objektivni dokazi dnevne pospanosti u bolesnika s bipolarnim poremećajem depresije korištenjem višestrukog testa latencije spavanja nije pokazalo klinički značajnu pospanost.

Zanimljivo je da su promjene u spavanju uočene polisomnografijom kod pacijenata s bipolarnom manijom usporedive s onim uočenim kod onih s velikim depresivnim poremećajem. To može ukazivati ​​na to da postoji zajednička patofiziologija velikog depresivnog poremećaja-a i bipolarne manije. Međutim, važno je imati na umu da se ovi polisomnografski nalazi također vide kod osoba s drugim psihijatrijskim stanjima i stoga ne moraju odražavati specifične patofiziološke mehanizme.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Magnezij

Kada san ne dolazi na oči, nesanica

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteŠto je nesanica? Nesanica je definirana kao poremećaj spavanja koji uključuje teškoće usnivanja, održavanja sna ili prerano buđenje, uz osjećaj nedovoljne odmornosti. Simptomi uključuju umor, razdražljivost, slabiju koncentraciju i opće smanjenje kvalitete života. Akutna nesanica često je posljedica stresa, emocionalnih uzbuđenja, promjene rutine ili okoline. Kronična nesanica može biti povezana s anksioznošću, depresijom, lijekovima, kroničnim […]

Spavanje

Napad panike i spavanje – što mi savjetujete’

Umor

Prirodna snaga sna: klinički dokazani učinci biljnih ekstrakata u borbi protiv nesanice

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUbrzani tempo modernog načina života često narušava naš prirodni ritam sna, ostavljajući nas umornima i bez energije. Kvalitetan i dubok san ključan je za oporavak tijela i uma, no stres i svakodnevne obaveze često otežavaju njegovo postizanje. Dodaci prehrani sa pažljivo odabranim prirodnim sastojcima mogu pomoći u podršci zdravog sna i poboljšanju općeg osjećaja dobrobiti. […]

Litij

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Spavanje

Poteškoće sa disanjem – što da napravim?

Depresija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?