Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih bolesnika nisu pravovremeno dijagnosticirani i liječeni ili ukoliko su liječeni, ne primaju terapiju u odgovarajućoj dozi i arterijski tlak im nije u granicama normale. AH je je najznačajniji promjenjivi čimbenik KV rizika koji se može prevenirati. Kako bismo AH što ranije dijagnosticirali i što bolje upravljali njezinim liječenjem u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, pred 2 godine održan je radni sastanak stručnjaka u području arterijske hipertenzije Europskog kardiološkog društva nakon kojeg su donesene pisane preporuke novih mogućnosti što boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom. Iznijet ću njihove sažete preporuke koje je objavio profesor Gianfranco Parati sa svojim suradnicima.
Cilj njihovog rada je da pruže mogućnosti što boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom koristeći najnovije medicinske tehnologije. Naglašavaju značajnost rane prevencije AH putem edukativnih programa mlađoj i odrasloj populaciji, korištenje dijagnostičkih metoda u cilju što ranijeg otkrivanja komplikacija AH, unaprjeđenje liječenja AH, korekciju loših životnih navika, uklanjanje prepreka koje dovode do slabe suradnje u liječenju bolesnika (ustrajnost u liječenju, inercije liječnika u korekciji terapije), primjena digitalnih tehnologija i telemonitoringa arterijskog tlaka, te boljeg upravljanja kardiovaskularnim bolestima. Zaključke ove radne skupine na čelu s prof. Parati koje bismo trebali primjenjivati u prevenciji i liječenju AH, možemo sažeti u nekoliko sljedećih točaka:
- PREVENCIJA AH
U cilju prevencije AH važna je edukacija, a s njom treba započeti u što ranijoj dobi. Što se ranije dijagnosticira AH i započne s liječenjem, to će biti manji rizik kasnijeg razvoja KV bolesti. Preporuka je da se AT mjeri već nakon 3.godine života. Debljina je važan čimbenik rizika nastanka AH, šećerne bolesti, dislipidemije i metaboličkog sindroma. Preporuka je da se javnozdravstvene politike usmjere na prevenciju i liječenje debljine. Populacijske mjere s ciljem KV prevencije, odnosno prevencije KV čimbenika rizika, a time i AH, trebaju uključivati politike Vlada pojedinih zemalja (zakoni, porezi), ponudu zdravih obroka i prehrambenih namirnica na javnim mjestima, osobito u predškolskim i školskim ustanovama, radnim mjestima, poticati djecu i odrasle na tjelesnu aktivnost, uključiti medije u kampanje KV prevencije i promicanje zdravih životnih navika, uvesti programe ranog otkrivanja KV čimbenika rizika. U primarnoj prevenciji veoma je važno što ranije otkrivanje KV čimbenika rizika i poduzimanje mjera da se stave pod kontrolu. Preventivne mjere trebaju biti što praktičnije, a edukativni materijali što dostupniji.
- DIJAGNOZA AH
AH često ne uzrokuje simptome dok se ne razviju komplikacije bolesti. Zato je važno što ranije postaviti dijagnozu AH. S tom svrhom treba primjenjivati programe probira, odnosno mjerenja AT kod odraslih kad god je to moguće. Mjerenja AT u ordinaciji mogu biti veća od uobičajenih mjerenja zbog straha od liječnika (učinak „bijelog ogrtača“), pa se preporučuje mjerenja AT kad je to moguće u kućnim uvjetima ili kontinuiranim mjeračima arterijskog tlaka.
- PRIMJENA DIJAGNOSTIČKIH TEHNIKA U CILJU PROCJENE KONTROLE AH
Zadnjih godina različiti dijagnostički postupci omogućavaju da se rano ustanove oštećenja organa kod osoba koje boluju od AH. Time se određuje daljnje liječenje bolesnika kojim treba spriječiti i funkcionalno oštećenje zahvaćenih organa, te spriječiti neželjene KV događaje. Korištenjem ultrazvuka srca, ultrazvuka karotidnih arterija, mjerenjem brzina pulsnog vala, AB indeksa, kognitivnih funkcija, krutosti arterijske stijenke, te različitih slikovnih snimki mozga, možemo ustanoviti rani razvoj ateroskleroze, srčanih, moždanih i bubrežnih promjena.
3.6.2024
