Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illnessobjavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma.

Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski simptomi, a težina prosječno za 10%. Prvi autor članka Shebani Sethi, dr. med., sa Sveučilišta Stanford u Stanfordu, u Kaliforniji, da se i kod pacijenata koji su na terapiji antipsihoticima, može djelovati na pretilost, metabolički sindrom i inzulinsku rezistenciju.

Nedavna istraživanja podupiru hipotezu da psihijatrijske bolesti mogu proizaći, barem djelomično, od nedostataka u metabolizmu mozga i da keto dijeta može djelovati neuroprotektivno smanjujući upalu i oksidativni stres.

Pilot studija uključila je 21 sudionika sa shizofrenijom ili bipolarnim poremećajem u dobi od 18 do 75 godina. Svi su bili na terapiji psihotropnim lijekovima. Sudionici su imali prekomjernu težinu (indeks tjelesne težine ≥ 25), a više od 5% porasta na tjelesnoj težini dogodio se tijekom uzimanja psihotropnih lijekova ili su imali barem jednu metaboličku abnormalnost (kao što je inzulinska rezistencije ili dislipidemija).

Svima je objašnjeno kako provesti keto dijetu, koja je uključivala 10% ugljikohidrata, 30% proteina i 60% masti. Zdravstveni treneri kontrolirali su ispitanike oko 5-10 minuta svaki tjedan. Psihijatrijske procjene, koje su uključivale ocjenu raspoloženja i ljestvice globalnog funkcioniranja, dovršene su na početku, nakon 2 mjeseca i na kraju 4-mjesečne studije.

Do kraja ispitivanja, 14 pacijenata se u potpunosti pridržavalo dijete, šest ih se djelomično pridržavalo, a samo se jedan nije pridržavao. Više razine ketona, što ukazuje na bolje pridržavanje, koreliralo je s boljim metaboličkim zdravljem. Mjerenja skalama su pokazala kako su ispitanici doživjeli 31% smanjenje ozbiljnosti simptoma (P < 0,001). Sveukupno, 43% (P < 0,02) sudionika postiglo je oporavak kako je definirano kriterijima obrasca za praćenje kliničkog raspoloženja: 50% grupe koja se pridržavala i 33% onih koji su se djelomično pridržavali.

Na početku istraživanja 29% sudionika imalo je metabolički sindrom, a više od 85% imalo je komorbidna medicinska stanja kao što su pretilost, hiperlipidemija ili predijabetes. Do kraja istraživanja nitko nije zadovoljio kriterije za metabolički sindrom.

U prosjeku, sudionici su doživjeli smanjenje težine i indeksa tjelesne težine za 10%. Opseg struka smanjen je za 11%, indeks masne mase za 17%, a sistolički krvni tlak smanjen za 6%. Osim toga, poboljšali su se i metabolički markeri, uključujući visceralnu mast, upalu, A1c i inzulinsku rezistenciju. Također je došlo do smanjenja triglicerida od 20% i povećanja lipoproteinskog kolesterola niske gustoće od 21% (oba na P < 0,02). Ograničenja studije uključuju malu veličinu uzorka, nedostatak kontrolne skupine i kratko trajanje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]