- Ciljevi za sve:
prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg
- Procijeniti srčanožilni rizik:
osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest)
Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, te druge specifične čimbenike koji mogu utjecati na razinu rizika.
- Informirani razgovor o srčanožilnom riziku i koristima liječenja.
Vaš liječnik treba s vama razgovarati što znači vaš procijenjeni srčanožilni rizik i koju korist možete očekivati od preporučenog liječenja.
- Odluka o liječenju zasnovana na procijenjenom srčanožilnom riziku
Vaš liječnik treba vas savjetovati o promijeni loših životnih navika koje se odnose na prehranu, tjelesnu aktivnost, tjelesnu težinu, pušenje. Ukoliko je potrebno uvest će vam lijekove koji djeluju na snižavanje arterijskog tlaka, kolesterola ili šećera u krvi. Zajedno s liječnikom trebate sudjelovati u donošenju odluka o svom liječenju.
12 ključnih poruka smjernica iz 2021. godine Europskog kardiološkog društva o srčanožilnoj prevenciji:
- Procjena srčanožilnog rizika (rizika nastanka bilo kojeg srčanožilnog događaja kao što je srčani udar ili moždani udar) je prvi korak u određivanju preventivnih mjera. Procjena rizika se obavlja kod osoba bez prisutne srčano žilne bolesti /govorimo o „primarnoj prevenciji“ srčanožilnih bolesti) ili kod osoba sa već dokazanom srčanožilnom bolesti (govorimo o „sekundarnoj prevenciji“ srčanožilnih bolesti) i kod osoba s određenim zdravstvenim stanjima koja povećavaju rizik nastanka srčanožilne bolesti (osobe sa šećernom bolešću ili kroničnom bubrežnom bolešću).
- Za osobe bez dokazane srčanožilne bolesti, procijenjeni rizik može biti nizak, srednje visok, visok i vrlo visok. Procjenjuje se na osnovu dobi, visine arterijskog tlaka, razine kolesterola i prisutnog pušenja. Drugi čimbenici (određene etničke skupine, psihosocijalni, socioekonomski i okolišni čimbenici) i određena zdravstvena stanja također utječu na srčanožilni rizik. Sve osobe koje imaju dokazanu srčanožilnu bolest svrstavaju se u skupinu vrlo visokog srčanožilnog rizika.
- Preporučuje se da razgovarate sa svojim liječnikom kako biste bili informirani o svom srčanožilnom riziku i dobrobitima liječenja koja trebaju biti prilagođena vašim potrebama. Odluku o liječenju donosite zajedno sa svojim liječnikom.
- Smjernice preporučuju da neovisno o procijenjenom srčanožilnom riziku svi se trebamo držati sljedećih preporuka:
- prestati pušiti
- pridržavati se zdravih životnih navika u svezi prehrane, tjelesne aktivnosti i tjelesne težine
- postići sistolički arterijski tlak da bude barem < 160mmHg
12.2.2024
