Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB i/ili KBB, ali im također pružiti odgovarajuću terapiju u cilju što bolje prognoze bolesti. Svim bolesnicima koji boluju od ŠB liječnik treba provjeriti postojanje znakova SŽB i KBB, a bolesnicima s već dokazanom aterosklerotskom SŽB treba ustanoviti da li boluju od šećerne bolesti. Europsko kardiološko društvo (EKD) dalo je sljedeće smjernice namijenjene bolesnicima sa ŠB tip 2:

  1. liječnik treba ustanoviti da li su kod vas prisutni znakovi aterosklerotske SŽB ili zatajenja srca
  2. liječnik treba provjeriti bubrežnu funkciju (mjerenjem glomerularne filtracije), te da li postoji njezino oštećenje (mjerenjem omjera albumin/kreatinin u urinu)
  3. ukoliko bolujete od SŽB liječnik vam treba mjerenjem razine šećera i HbA1c (glikirani hemoglobin) u plazmi ustanoviti da li bolujete od ŠB
  4. ukoliko bolujete od ŠB tip 2, a nemate dokazanu SŽB i/ili KBB, u većem ste riziku da u budućnosti obolite od tih bolesti. Stoga se u prevenciji tih bolesti treba odrediti 10-godišnji rizik korištenjem „SCORE-2 dijabetes“ tablica. Ovisno o procijenjenom riziku u terapiju će liječnik uvesti lijekove za sniženje razine šećera i/ili kolesterola u plazmi.

Lijekovi koji se koriste u cilju redukcije SŽ rizika

Smjernice EKD-a preporučuju kardioprotektivne lijekove nakon što se postavi dijagnoza ŠB, aterosklerotska SŽB, zatajenje srca i/ili KBB. Ti se lijekovi dodaju u terapiji već postojećim lijekovima neovisno o terapiji za šećernu bolest:

  1. u cilju smanjenja SŽ rizika u liječenju ŠB tip 2 i aterosklerotske SŽB preporučuju se lijekovi iz skupina agonista GLP-1 receptora i inhibitora SGLT2
  2. u cilju poboljšanja SŽ funkcije i smanjenje broja hospitalizacija zbog srčanog popuštanja, ukoliko bolujete od ŠB tip 2 i zatajenja srca, liječnik će već postojećoj terapiji preporučiti uzimanje lijeka skupine SGLT-2 inhibitora
  3. ukoliko bolujete od ŠB tip 2 i KBB uz postojeću terapiju liječnik će vam dodati lijek iz skupine SGLT-2 inhibitora s ciljem smanjenja SŽ rizika i rizika bubrežnog zatajenja, a u tu svrhu može se dodati i antagonist mineralokortikoidnih receptora finerenon

Inhibitori SGLT 2, agonisti GLP.1 rreceptora i finerenon nisu odobreni u liječenju bolesnika sa šećernom bolešću tip 1.

U cilju smanjenja SŽ rizika svim bolesnicima sa ŠB-u preporučuje se promjena loših životnih navika:

  1. kontrola tjelesne težine-potrebna je redukcija tjelesne težine pretilih osoba
  2. povećati tjelesnu aktivnost- ona poboljšava tjelesno i psihičko zdravlje
  3. prestati pušiti- ova je mjera značajna za sve osobe neovisno o pridruženim bolestima u cilju smanjenja SŽ rizika
  4. kontrola SŽ rizičnih čimbenika- kontrola arterijskog tlaka, kolesterola neovisno o prisutnoj šećernoj bolesti

Promjena loših životnih navika ne odgađa primjenu lijekova kod bolesnika sa šećernom bolešću. U redovitim liječničkim kontrolama treba se uz fizikalni pregled, obaviti elektrokardiogram i pregled periferne arterijske cirkulacije. U uspješnom liječenju važna je dobra komunikacija i suradnja nadležnog liječnika i bolesnika, a bolesnika treba pratiti tim stručnjaka: liječnik specijalist, medicinska sestra, nutricionist i psiholog.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Holter srca – molim Vaše mišljenje