Nikotin je sastojak duhanskog dima i jedan je od najačih biljnih otrova koji djeluje na mozak, ali i na druge organe poput kože. Duhanski dim sadrži više od 1500 sastojaka koji utječu na tijelo, pa tako i na kožu. Nikotin je odgovoran za nastanak ovisnosti o pušenju, koja se smatra teškom ovisnošću – čak težom od ovisnosti o nekim drogama.
Pri pušenju nikotin se brzo apsorbira u krvotok i u samo nekoliko sekundi dospijeva u mozak. Kao aktivna tvar, nikotin u koži sužava krvne žilice i djeluje na mikrocirkulaciju. Prsti na ruci kojom se drže cigarete postaju žućkasti, a mogu nastati i problemi s cirkulacijom u prstima ruku i nogu – oni postaju blijedi i osjetljivi na niske temperature.
Promjenom u mikrocirkulaciji dolazi do smanjenog dotoka hranjivih tvari i kisika, što se odražava na smanjeno stvaranje kolagena. Kolagene niti postaju tanje i više nisu pravilno raspoređene, što se očituje na koži – ona ubrzano stari, pa se smatra da kod osoba koje aktivno puše dulje od deset godina, na svakih deset godina pušenja dolazi dodatno starenje od oko 2,5 godine.
Koža pušača lako se razlikuje od kože nepušača jer postaje suha, žućkasta i bez sjaja. Lice dobiva izražene podočnjake s tipičnim pušačkim borama oko usana, osobito kod strastvenih pušača. Zbog smanjene količine vode u rožnatom sloju koža je dehidrirana, što dodatno naglašava bore i daje koži suh, umoran i stariji izgled. Taj se izgled često teško može popraviti njegom ili estetskim zahvatima.
Pušači moraju uzimati veće količine vitamina C kako bi se kolagen u koži što više očuvao, stoga je važna nadoknada vitaminima i antioksidansima. Pušači ne smiju uzimati beta-karoten jer on povećava rizik od nastanka raka pluća.
Problem s kolagenom osim u ubrzanom starenju kože očituje se i u sporijem cijeljenju rana. Nikotin povećava razinu vazopresina, što negativno utječe na zacjeljivanje. Zbog toga se uvijek savjetuje ne pušiti prije operativnih zahvata te prestati pušiti u slučaju kroničnih rana različitog porijekla.
Nikotin utječe i na brojne imunološke procese u koži, što se očituje u kroničnim kožnim bolestima kao što su hidradenitis suppurativa, palmoplantarne pustuloze i psorijaza. U svrhu liječenja uvijek se savjetuje prestanak pušenja.
Dokazan je i povećan rizik za razvoj spinocelularnog karcinoma kože, osobito donje usne, što se povezuje s imunosupresivnim učinkom pušenja. Učestalija je pojava leukoplakije, a kod manjeg broja pacijenata dolazi do zloćudne preobrazbe. Rizik se povećava s brojem cigareta koje osoba puši na dan i s brojem godina pušenja.
Također je zabilježena veća učestalost razvoja i drugih malignih tumora kože, također zbog imunosupresivnog djelovanja pušenja. Budući da nikotin djeluje na cirkulaciju, može doći do oštećenja arterija u nogama, što uzrokuje otežano hodanje.
Kako pomoći koži i odakle krenuti? Uvijek je potrebna čvrsta odluka da se prestane pušiti i vjerovanje da je to moguće. Različiti načini i pomagala poput nikotinskih flastera, savjeti stručnjaka, razgovori s obitelji i različiti drugi poticaji u prestanku pušenja mogu biti od velike pomoći.
Prestankom pušenja ulažemo mnogo u svoje zdravlje, a dobrobit toga postupka pokazat će se s vremenom – i na koži, i na cijelom organizmu.
3.7.2025
