Hipertrofijska kardiomiopatija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Terapija hipertrofijske kardiomiopatije je znatno uznapredovala zadnjih godina.

Farmakološka terapija je važna u cilju poboljšanja kvalitete života bolesnika, prevencija komplikacija bolesti i nagle smrti. Lijekovi omogućavaju kontrolu i suzbijanje simptoma, bolju toleranciju tjelesnih opterećenja, kontrolu srčanih aritmija, prevenciju tromboembolijskih incidenata.

Osnovni lijekovi u liječenju bolesnika s hipertrofijskom kardiomiopatijom su: beta blokatori, dizopiramid, a u slučajevima bez dokazane opstrukcije izlaznog trakta lijeve srčane klijetke mogu se primjenjivati beta blokatori ili blokatori kalcijevih kanala (verapamil, diltiazem). Amiodaron ili sotalol se daju u slučajevima poremećaja srčanog ritma kad navedeni lijekovi nisu dovoljni. U slučajevima fibrilacije atrija potrebno je uvesti antikoagulantni lijek u cilju sprječavanja krvnih ugrušaka i moždanog udara. Kod bolesnika koji razviju simptome srčanog zatajenja daje se sva potrebna terapija srčanog popuštanja.

I kod bolesnika koji nemaju simptoma, niti dokazanih poremećaja srčanog ritma, preporučuje se minimalna doza beta blokatora jer uz tu terapiju bolesnici bolje toleriraju tjelesne napore. Kod svih bolesnika je važna kontrola svih čimbenika kardiovaskularnog rizika i trebaju se pridržavati zdravih životnih navika.

Razvoj opstrukcije izlaznog trakta lijeve srčane klijetke je najčešći razlog pada tolerancije tjelesnih napora, te prognostički faktor razvoja srčanog zatajenja i povećanog mortaliteta. Danas se kod takvih bolesnika preporučuje kirurško liječenje – miotomija, odnosno kirurško odstranjivanje dijela srčane pregrade ili kateterska alkoholna ablacija srčane pregrade što takvim bolesnicima znatno poboljšava kvalitetu života redukcijom simptoma, boljom tolerancijom tjelesnih aktivnosti. Svim bolesnicima s opstrukcijom izlaznog trakta lijeve klijetke preporučuje se antibiotska profilaksa bakterijskog endokarditisa u slučajevima invazivnih zahvata.

Ukoliko nastupi pad sistoličke funkcije lijeve srčane klijetke, redukcija ejekcijske frakcije < 50%, uvode se lijekovi za liječenje srčanog zatajenja: inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima, blokatori angiotenzinskih receptora, antagonisti mineralokortikoidnih receptora, beta blokatori, diuretici. U nekih bolesnika se razmatra resinhronizacijska terapija ukoliko uz sistoličku disfunkciju bolesnik ima i kompletni blok lijeve grane i u terminalnoj fazi bolesti. U nekih se preporučuje i transplantacija srca u terminalnoj fazi bolesti.

Najčešći uzrok nagle smrti kod bolesnika s hipertrofijskom kardiomiopatijom su ventrikularne aritmije, a one se uspješno mogu spriječiti ugradnjom implantabilnog kardioverter defibrilatora (IKD). Prije odluke o ugradnji IKD treba procijeniti rizik nagle srčane smrti prema sljedećim kriterijima: dob bolesnika, debljina miokarda srčane klijetke, promjer lijeve pretklijetke srca, gradijent tlaka izlaznog trakta lijeve klijetke, pojava kratkotrajnih ventrikularnih tahikardija, gubici svijesti (sinkope), obiteljska anamneza naglih smrti. Ukoliko se ustanovi rizik nagle smrti veći od 6% sljedećih 5 godina treba razmotriti ugradnju IKD.

Zadnjih godina u završnim fazama kliničkog ispitivanja su lijekovi iz skupine inhibitora miozina koji djeluju na razini patofiziologije bolesti, te se radi o inovativnoj terapiji koja pruža obećanja u još boljem liječenju hipertrofijske kardiomiopatije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Sunce

Izlaganje suncu može biti opasno ako se uzimaju lijekovi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Nakon dugog razdoblja nestabilnog proljetnog vremena, napokon se pojavilo sunce. Iako uživamo u ljetnim radostima i veselimo se dužim danima, godišnjem odmoru i odlasku na more, jake sunčeve zrake za mnoge od nas nose i određene opasnosti. Osobe koje uzimaju lijekove za kronične bolesti, kao i one koje moraju koristiti antibiotike za vrijeme sunčanih dana, […]

Poremećaj spavanja

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Lijekovi

Ima li interakcija između ova dva lijeka?

Migrena

Kako se liječi migrena?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Limfociti

Što je uzrok crvenim točkicama na koži nogu?

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]