Što je sarkopenija?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Sarkopenija je progresivni gubitak mišićne mase i snage. Predstavlja atrofiju mišića poradi koje se javlja slabost. Tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana mogu pridonijeti ovom procesu. Stanje obično pogađa stariju populaciju i uveliko utječe na kvalitetu života smanjujući neovisnost i povećavajući potrebu za dugotrajnom njegom. Sarkopenija utječe na mišićno-koštani sustav i glavni je čimbenik povećane slabosti, padova i prijeloma. Sarkopenija također može pogoditi ljude s visokim indeksom tjelesne mase (BMI) i to stanje se naziva sarkopenična pretilost. Osobe s pretilošću i sarkopenijom imaju veći rizik od komplikacija u usporedbi s pretilim osobama koje nemaju sarkopeniju.

Koga pogađa sarkopenija?

Sarkopenija najčešće pogađa osobe u dobi od 60 godina i starije. Stope rastu s godinama. Bolest podjednako pogađa oba spola a češće se javlja kod kroničnih bolesnika.

Koliko je česta sarkopenija?

Ovo stanje je često neprepoznato ali smatramo da se stope kreću se od 5% do 13% kod ljudi u dobi od 60 godina i starijih. Procjene se povećavaju na 11% do 50% u ljudi u dobi od 80 godina i starijih.

Koji su simptomi i zašto nastaje sarkopenija?

Smanjenje broja i veličine mišićnih vlakana uzrokuje stanjenje mišića (atrofiju mišića). U procesu starenja tijelo prolazi kroz određene promjene koje igraju glavni čimbenik u razvoju sarkopenije. Na primjer, tijelo ne proizvodi istu količinu proteina koja je potrebna mišićima za rast. Kada se to dogodi, mišićne stanice postaju manje. Osim toga u starenju promjene u određenim hormonima – poput testosterona i faktora rasta sličnog inzulinu (IGF-1) – utječu na mišićna vlakna. To može dovesti do sarkopenije. Iako se smatra da se sarkopenija javlja zbog starenja, nedostatak tjelesne aktivnosti, pretilost i kronične bolesti također mogu uzrokovati to stanje. Mnogi čimbenici, uključujući starenje, mogu dovesti do sarkopenije, ali postoje koraci koji se mogu poduzeti da se uspori proces.

Najčešći simptom sarkopenije je slabost mišića.

Ostali simptomi mogu uključivati:

-gubitak izdržljivosti.

-poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

-usporeni hod

-otežano penjanje uz stepenice.

-gubitak ravnoteže i padovi.

-smanjenje veličine mišića.

Što uzrokuje sarkopeniju?

Najčešći uzrok sarkopenije je prirodni proces starenja. Postupno se počinje gubiti mišićna masa i snagu negdje u 30-ima ili 40-ima. Ovaj proces postaje izrazit između 65. i 80. godine. Stope variraju, ali može se izgubiti čak 8% mišićne mase svakog desetljeća. Svatko s vremenom gubi mišićnu masu, ali ljudi sa sarkopenijom je gube brže.

Iako je starenje dominantan čimbenik, postoje drugi mogući čimbenici rizika za sarkopeniju poput: tjelesne neaktivnosti, pretilosti, kroničnih bolesti poput kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), inzulinska rezistencija, pothranjenost ili neadekvatan unos proteina. Kronične ili dugotrajne bolesti mogu rezultirati upalom koja remeti normalnu ravnotežu razgradnje i zacjeljivanja, što rezultira gubitkom mišića. Na primjer, studija pacijenata s dugotrajnom upalom koja je posljedica kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) također je pokazala da pacijenti imaju smanjenu mišićnu masu. Primjeri drugih bolesti koje uzrokuju dugotrajnu upalu uključuju reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa, lupus, vaskulitis, teške opekline i kronične infekcije poput tuberkuloze. Studija na 11 249 starijih odraslih osoba otkrila je da razine C-reaktivnog proteina u krvi, pokazatelja upale, snažno predviđaju sarkopeniju.

Kako se dijagnosticira sarkopenija?

Sarkopenija se može dijagnosticirati na temelju fizikalnog pregleda i pojedinih upitnika. Jedan od najčešće upotrebljavanih se naziva SARC-F. U ovom upitniku procjenjuju se nekoliko domena; snaga, hod, ustajanje iz stolice, penjanje uz stepenice i učestalost padova brojem između 0 i 2. Najviši maksimalni SARC-F rezultat je 10. SARC-F rezultat 4 ili više upućuje na rizik od sarkopenije.

Koji će se testovi učiniti za dijagnosticiranje sarkopenije?

Testovi snage mišića:

-test stiska ruke

– test ustajanja iz stolca mjeri koliko puta se može ustati i sjesti iz stolca bez pomoći ruku u 30 sekundi.

-test brzine hoda mjeri vrijeme koje je potrebno da se prijeđe 4 metra uobičajenim tempom hodanja.

TUG test mjeri vrijeme koje je potrebno da se ustane iz stolca, hoda 3 metra od stolca, vrati do stolca i sjedne u stolac.

Kako se liječi sarkopenija?

Liječenje sarkopenije obično uključuje promjene na čina života.

Tjelesna aktivnost može poboljšati snagu i preokrenuti gubitak mišića. Ove aktivnosti povećavaju snagu i izdržljivost mišića korištenjem utega ili otpornih traka. Trening otpora može pomoći neuromuskularnom sustavu i hormonima. Također može poboljšati sposobnost da se pretvore proteini u energiju. Odgovarajući broj, intenzitet i učestalost vježbi otpora važni su za postizanje najveće koristi uz najmanji rizik od ozljeda. Trebalo bi se raditi s iskusnim fizioterapeutom ili trenerom kako bi se izradio plan vježbanja. Zdrava prehrana u kombinaciji s redovitom tjelovježbom može pomoći u redukciji negativnih učinaka sarkopenije. Posebno je važno povećati unos proteina kroz hranu ili dodatke prehrani.

Kako se može spriječiti sarkopenija?

Zdrava prehrana koja uključuje visokokvalitetne proteine, od 20 do 35 grama proteina u svakom obroku i vježbanje u vidu održavanja fizički aktivnog načina života koji uključuje vježbe kao što je trening otpora mogu prevenirati ovo ozbiljno stanje.

Sarkopenija je stanje koje pogađa 10% odraslih osoba starijih od 50 godina. Iako može smanjiti očekivani životni vijek i kvalitetu života, ovo stanje ako se dovoljno rano prepozna se može potpuno zaustaviti. Zdrava prehrana i redovita tjelovježba mogu zaustaviti sarkopeniju, produžiti životni vijek i održati kvalitetu života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mišići

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Bolest

Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteAtrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]

CT

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Bol

Dugotrajna bol u mišićima, što mi savjetujete?

Mišići

Bol u lijevoj strani tijela – molim pomoć

Mozak

Traumatska ozljeda mozga

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteTraumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Molim Vas tumačenje nalaza MR-a hipofize

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Neurologija

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]