Sindrom pečenja u ustima – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dijagnoza bolesti

Radiološka obrada. MR mozga se predlaže ukoliko se prezentacija boli čini netipičnom i ako postoji poremećaji u osjetu ili funkciji mišića na licu i u usnoj šupljini. To može uključivati ​​nalaze osjetnih i/ili motornih poremećaja ili bilo koji drugi simptom koji upućuje na poremećaj središnjeg živčanog sustava.

Poremećaj u izlučivanju sline (sindrom sicca) također treba imati na umu. Testiranje na alergene ponekad može biti korisno. Ukoliko se sumnja na Sjögrenov sindroma trebat će se uraditi biopsija malih žlijezda slinovnica.

Psihološko testiranje anksioznosti i depresije se može uzeti u obzir za procjenu utjecaja psiholoških čimbenika na pojavu simptoma bolesti.

Gastroskopija može biti korisna ukoliko se sumnja na gastritis.

Diferencijalna dijagnoza

Sindrom pečenja u ustima može biti iscrpljujuće, kronično stanje, stoga je neophodno isključiti uzročne čimbenike koje je moguće liječiti.

Lokalni čimbenici uključuju:

  •  bruksizam (škripanje zubima) i neoptimalan status zubne proteze. Navedena stanja mogu proizvesti mikrotraumu i lokalno crvenilo, te rezultirati osjećajem pečenja. Klinički nalazi uključuju buđenje s glavoboljama, osjetljivost u mišićima žvakanja i škljocanje zubima po noći.
  • Infekcije kao gljivice, npr. Candida albicans je čest lokalni uzrok pečenja u ustima.
  • Lokalne alergijske reakcije, moguće na protezu ili na novu pastu za zube također mogu rezultirati osjećajem peckanja.

Sistemski čimbenici koji mogu uzrokovati peckanje u ustima uključuju:

  •  lijekove, nedostatak vitamina i sustavne bolesti.

Pokazalo se da različiti lijekovi izazivaju oralno peckanje kao nuspojavu, uključujući lijekove za krvi tlak, za alergiju i za smirenje.

Pokazalo se da nutritivnih nedostataka uključujući vitamine B 12 , B 6 , D, željezo i cink koji mogu uzrokovati ove simptome.

Gastritis, šećerna bolest i bolesti štitne žlijezde  mogu uzrokovati žarenje u ustima.

Povijest sadašnje bolesti, uzimanje lijekova, alergije, dosadašnje bolesti, temeljit pregled stomatologa su osnova u postavljanju ove dijagnoze.

Potrebno je obaviti i pretrage kranijalnih živaca, promjene u sluznici usne šupljine kao i dodatna dijagnostička obrada s laboratorijskim nalazima i ponekad s MR-om mozga.

Testiranje na alergije i infekcije ponekada može biti poželjno u dijagnozi ovog sindroma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s bulgingom diskusa i urednom medulom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]