Svjetski dan srca, 29.rujan 2022. – 2. dio         

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Tijekom različitih aktivnosti za vrijeme Svjetskog dana srca nastoji se ljudima ukazati na sve navedene rizične čimbenike, da odu na mjerenje arterijskog tlaka, masnoća i šećera u krvi, tjelesne težine kako bi se na vrijeme ustanovila moguća odstupanja, te da ih se poduči u usvajanju zdravih životnih navika koje se tiču prehrane, tjelesne aktivnosti, prestanka pušenja, redukcije konzumacije alkoholnih pića.

U aktivnostima promicanja zdravih navika treba uključiti ne samo pojedince, već i obitelji, radne i obrazovne zajednice u cilju očuvanja KV zdravlja.

Kako bismo KV rizične čimbenike stavili pod kontrolu, odnosno sveli ih u granice normale, treba u svakodnevnom životu usvojiti zdrave životne navike u koje spadaju:

  1. mediteranski tip prehrane koja se smatra najboljom prehranom u očuvanju zdravlja, te prevenciji KVB
  2. u prehrani treba izbjegavati prženu i procesuiranu hranu, hranu bogatu zasićenim mastima; unos sol ne bi trebalo prelaziti 5 grama dnevno; na minimum treba svesti konzumaciju zaslađenih napitaka, te preferirati unos vode i prirodno ocjeđenih voćnih sokova; dnevno bi trebalo unijeti 4 do 6 porcija voća i povrća, a tijekom tjedna konzumirati minimalno 1 do 2 obroka morske ribe (prednost se daje plavoj ribi); crveno meso unositi u što manjim količinama (350 do 500 grama tjedno); prednost se daje žitaricama od cjelovitog zrna i grahoricama
  3. pušače treba poticati u prestanku pušenja duhana (ponekad treba zatražiti i stručnu medicinsku pomoć)
  4. konzumacija alkoholnih pića ne bi trebala prelaziti 100 grama tjedno
  5. tjelesnu aktivnost treba ući u svakodnevnu naviku, prilagođena dobi i tjelesnim mogućnostima svakog pojedinca; preporuka je 150 do 300 minuta umjerene ili 75 do 150 minuta intenzivne aerobne aktivnosti tjedno
  6. tjelesnu težinu treba održavati u granicama normale (normalan indeks tjelesne mase je od 18,5 do 25 kg/m2)
  7. nastojati kronični stres što bolje kontrolirati vježbama relaksacije i tjelesnom aktivnošću, a najbolje ga je izbjegavati
  8. treba izbjegavati ekstremna tjelesna opterećenja
  9. ovisno o procjenjenom KV riziku u dogovoru s liječnikom treba kontrolirati KV rizične čimbenike: arterijski tlak, šećer i masnoće u krvi, tjelesnu težinu

Svjetski dan srca je prilika da se u osvješćivanju KVB i njihovoj prevenciji uključe mediji, javnost, vlade i medicinski djelatnici putem informiranja i educiranja cjelokupnog stanovništva. Obilježavanje Svjetskog dana srca ujedinjuje sve države i njihova kardiološka društva u ostvarivanju zajedničkog cilja: redukcije KV morbiditeta i mortaliteta. U tu svrhu trebaju biti svi uključeni:

  • pojedinci- svaki pojedinac da usvoji mjere KV prevencije i zdrave životne navike
  • zdravstveni djelatnici – da pomognu svojim pacijentima u promijeni loših životnih navika i ranom prepoznavanju KV čimbenika rizika i KVB
  • poslodavci – da investiraju u zdravo radno okruženje, da osiguraju zdrave obroke i tjelesnu aktivnost tijekom radnog dana, te godišnje preventivne zdravstvene preglede
  • vlade zemalja – da usvoje mjere i zakone u cilju poboljšanja javnog zdravlja (na primjer: porez na hranu i pića bogatu šećerima i zasićenim mastima, porez na duhanske proizvode i alkoholna pića, te da odgovarajućim mjerama smanje zagađenje zraka).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Čimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srce

Je li nalaz ultrazvuka srca uredan unatoč blagim promjenama zalistaka?

Srce Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Jetra

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Trebam objašnjenje EKG nalaza i mišljenje o mogućem značaju

Iz iste kategorije

Kardiologija

Mogu li dugotrajni preskoci i lupanje srca uz uredne kardiološke nalaze biti psihičkog porijekla?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Kako protumačiti RTG nalaz pluća s kroničnim bronhitičnim promjenama bez svježih patoloških nalaza?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]