Povezanost fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Porastom životne dobi raste incidencija pojave fibrilacije atrija. Stoga je fibrilacija atrija jedan od najučestalijih poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. Sve je više istraživanja koja dokazuju povezanost pojave fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija, demencije. Starija dob je najsnažniji čimbenik rizika nastanka demencije i Alzheimerove bolesti. Uz dob važnu ulogu imaju i kardiovaskularni (KV) čimbenici rizika. Bolesnici koji istovremeno boluju od fibrilacije atrija i demencije često imaju prisutne i KV čimbenike rizika. Ti bolesnici imaju i veći mortalitet.

Fibrilacija atrija, arterijska hipertenzija, dislipidemija, pušenje cigareta, pretilost i koronarna bolest su kardiovaskularni čimbenici rizika povezanih s demencijom. Fibrilacija atrija može uzrokovati cerebralnu tromboemboliju i cerebralnu hipoperfuziju što može biti uzrokom nastanka demencije. Nasljedni čimbenici, hipertenzivna vaskularna bolest, cerebralna mikrokrvarenja su također rizični čimbenici nastanka demencije kod bolesnika koji imaju fibrilaciju atrija. Rizični čimbenici koji se preklapaju u nastanku fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija su: dob, šećerna bolest, zatajenje srca, pretilost, pušenje, sindrom opstruktivne apneje u snu, periferna arterijska bolest, nekontrolirana arterijska hipertenzija i nasljedni čimbenici. Nekoliko je pretpostavki povezanosti fibrilacije atrija i demencije, odnosno pada kognitivnih funkcija:

  1. Cerebralna hipoperfuzija

Dva su moguća mehanizma cerebralne hipoperfuzije kojima fibrilacija atrija doprinosi nastanku demencije: varijabilnost srčane frekvencije i smanjen minutni volumen srca.

  • Vaskularna upala

Demencija i fibrilacija atrija su upalna stanja i povezana su s patološkim remodeliranjem vaskularnog sustava. U nekim su istraživanjima ustanovljene kod bolesnika s demencijom povišene vrijednosti upalnih markera u krvi: CRP, interleukin-6. Upalni markeri su ujedno povezani i s fibrilacijom atrija.

  • Cerebralna bolest malih arterija

Fibrilacija atrija je čest uzrok nastanka cerebrovaskularnog inzulta. Međutim fibrilacija atrija je često dovodi i do manjih ishemijskih lezija mozga koje mogu proći bez simptoma, neopaženo od strane bolesnika i liječnika. Takve manje ishemijske moždane lezije se često otkriju slučajno snimanjem mozga magnetnom rezonancom. Otkriju se u oko 90% bolesnika koji imaju fibrilaciju atrija. Povezane su s bolešću manjih moždanih arterija, te se češće kod tih bolesnika ustanovi demencija.

  • Atrofija mozga

Neka istraživanja povezuju fibrilaciju atrija s gubitkom volumena mozga i padom kognitivnih funkcija. Međutim nije još razjašnjen mehanizam kojim fibrilacija atrija može dovesti do gubitka moždanog volumena.

  • Zajednički čimbenici rizika između fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija

Kardiovaskularni čimbenici rizika : arterijska hipertenzija, pretilost, dislipidemija, šećerna bolest, prekomjerna konzumacija alkoholnih pića, poremećaji spavanja povećavaju rizik nastanka fibrilacije atrija i demencije.

Antikoagulantna terapija koja se koristi u prevenciji cerebrovaskularnog inzulta kod bolesnika koji imaju fibrilaciju atrija, može biti povezana i s manjim rizikom nastanka demencije. Antikoagulantna terapija smanjuje i rizik cerebralne hipoperfuzije. Terapija kontrole ritma u fibrilaciji atrija također smanjuje rizik nastanka cerebrovaskularnog inzulta i cerebralne hipoperfuzije što posljedično smanjuje rizik pada kognitivnih funkcija, odnosno demencije.

Statini (lijekovi za liječenje dislipidemija) smanjuju vaskularnu upalu što može biti pozitivan mehanizam prevencije demencije kod bolesnika sa fibrilacijom atrija. Međutim potrebna su daljnje istraživanja koja bi to potvrdila.

Smatra se da konverzija u sinus ritma kod bolesnika s fibrilacijom atrija lijekovima ili kateterskom ablacijom smanjuje rizik nastanka demencije. Također su potrebna daljnja istraživanja u tom području.

Tri su osnovne mjere prevencije demencije kod bolesnika s firilacijom atrija:

  1. Antikoagulantna terapija koja se koristi u prevenciji cerebrovaskularnog inzulta
  2. Kontrola ritma i simptoma
  3. Što bolja kontrola i liječenje pridruženih kardiovaskularnih bolesti i drugih pridruženih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Jetra

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Oči

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]