Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19.

Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV) , normalan ili povišen broj trombocita, povišeni D-dimeri , povišen von Willebrantov faktor, blago smanjene vrijednosti antitrombina i proteina S, blago povećanje proteina C.

Dosadašnja iskustva su pokazala da je kod ambulantno liječenih bolesnika potrebna tromboprofilaksa ukoliko imaju čimbenike rizika: prethodne venske tromboembolije, nedavne operacije, traume, imobilizacije. U tim slučajevima preporučuje se upotreba niskomolekularnog heparina ili jedan od novih oralnih antikoagulanasa (NOAK), ali se oni još uvijek ispituju u kliničkim istraživanjima u cilju sastavnog dijela tromboprofilakse kod bolesnika s COVID-19. Povećan rizik tromboembolije imaju i bolesnici s dokazanom trombofilijom.

U hospitaliziranih bolesnika treba procjenu donijeti na osnovu sljedećih parametara: tjelesna temperatura, sistolički arterijski tlak, srčana frekvencija, broj respiracija, neurološki status bolesnika. Prva opcija tromboprofilakse je uvođenje niskomolekuranog heparina, a u slučajevima bolesnika sa značajno reduciranom bubrežnom funkcijom (klirens kreatinina < 15ml/min) ili bolesnika na hemodijalizi, treba uvesti nefrakcionirani heparin. U nekih bolesnika s COVID-19 unatoč terapijskoj dozi niskomolekularnog heparina dolazi do nastanka tromboembolija i tada se postavlja pitanje rezistencije na heparin, a objašnjava se pseudorezistencijom, niskim koncentracijama heparina u krvi, nedostatkom antitrombina. Stoga se preporučuje praćenje aktivnosti anti-faktora Xa u intenzivnim jedinicama. Ukoliko su niže vrijednosti tog faktora, bit će potrebne veće doze antikoagulantne terapije.

U slučajevima trombocitopenije izazvane heparinom, preporučuje se profilaksa fondaparinuksom. Također u tim slučajevima treba razmotriti uvođenje NOAK-a, argatrombana, bivalirudina, danaparoida ili fondaparinuksa.

U slučajevima korištenja ekstrakorporalne membranske oksigenacije (ECMO) treba koristiti kontinuirano nefrakcionirani heparin uz praćenje APTV-a jer njegove vrijednosti znaju biti 2-2,5 puta veće od referentnih vrijednosti.

Bolesnicima na liječenju kod kuće, a primaju varfarin, on se može zamijeniti jednim od NOAK-a ukoliko nije kontraindicirano.

U slučajevima tromboze kavernoznog sinusa preporuka je liječenje nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci ( u nekim slučajevima do 12mj.) nefrakcioniranim ili niskomolekularnim heparinom.

Još nema jasnih smjernica rutinske profilakse nakon infekcije SARS-CoV-2. Produljena tromboprofilaksa se preporučuje ako je IMPROVE-VTE ≥ 4, vrijednost D-dimera 2 puta veća od referentnih vrijednosti, kod bolesnika s jednim od čimbenika rizika: produljena imobilizacija, prethodna venska tromboembolija, hormonska terapija, tjelesna težina > 120 kg ili indeks tjelesne mase > 35 kg/m²,  maligna bolest. Dugotrajna profilaksa niskomolekularnim heparinom ili NOAK-om traje 39 do 42 dana, a doze lijekova se prilagođavaju jetrenoj i bubrežnoj funkciji bolesnika.

Vrijednost D-dimera se ne smatra presudnom za uvođenjem tromboprofilaktičke terapije, a nije presudna niti za produljenu tromboprofilaksu.

Također se prema preporukama za dijagnozu plućne embolije ne smatra presudnim vrijednost D-dimera, već simptomi/znakovi bolesti (hipotenzija, tahikardija, respiratorna insuficijencija), CT pluća s plućnom angiografijom. Dakle, važno je uzeti u obzir kompletan klinički status bolesnika.

U slučajevima kad u COVID-19 bolesti nastane infarkt miokarda ili cerbrovaskularni inzult, te je potrebno uvesti dvojnu antitrombocitnu terapiju, lijek izbora je prasugrel. U slučajevima infarkta miokarda bez ST elevacije preporučuju se inhibitori glikoproteina IIb/IIIa ili tikagrelor.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

antioksidans

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Nasljedna bolest vezivnog tkiva

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Kardiovaskularne bolesti

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

EKG nalaz

Je li moj EKG nalaz uredan?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva