Svjetski dan srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna. Prvi put je obilježen 2000. godine, a na poticaj Svjetske federacije za srce. Svjetski dan srca je osnovan u nastojanju da se podigne svijest javnosti o kardiovaskularnim bolestima, kardiovaskularnoj prevenciji i njihovom globalnom utjecaju. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Godišnje 18,6 milijuna ljudi u svijetu umire od kardiovaskularnih bolesti. To je više od 30% svih smrtnih slučajeva u svijetu. U svibnju 2012. godine svjetski čelnici su se obvezali podići svijest ljudi i povećati prevenciju kardiovaskularnih bolesti s ciljem smanjenja globalnog mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti za najmanje 25% do 2025. godine.

Svjetski dan srca je globalna kampanja u kojoj su putem različitih aktivnosti uključeni pojedinci, zajednice i vlade cijelog svijeta s ciljem osvješćivanja brige o kardiovaskularnom zdravlju pojedinaca i šire zajednice. Svjetska federacija za srce putem različitih aktivnosti obilježavanja Svjetskog dana srca ujedinjuje sve zemlje u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti, pokreću se međunarodne akcije u promicanju kardiovaskularnog zdravlja. Tijekom tih kampanja provodi se  edukacija ljudi o važnosti kontrole kardiovaskularnih čimbenika rizika kao što su povećane masnoće i šećer u krvi, povećan arterijski tlak, pretilost, pušenje duhana, te se potiču mjere promjene loših životnih navika pravilnom prehranom, povećanom tjelesnom aktivnosti, redukcijom tjelesne težine u slučaju pretilosti, prestanka pušenja duhana, ograničenjem unosa alkoholnih pića. Poticanjem na prihvaćanje zdravih životnih navika i kontrole kardiovaskularnih čimbenika rizika može se spriječiti 80% preuranjenih kardiovaskularnih smrti.

Ove godine Svjetska federacija za srce navodi krizu u zdravstvu tijekom COVID-19 pandemije, te važnost pronalaženja različitih, boljih načina povezivanja ljudi u promicanju kardiovaskularnog zdravlja, osobito u zajednicama s nižim resursima. U tom cilju se potiče korištenje resursa digitalnog zdravlja kako bi se poboljšala kardiovaskularna prevencija i upravljanje kardiovaskularnim bolestima. U ovogodišnjoj kampanji Svjetskog dana srca koji će biti obilježen 29. rujna postavljena su tri cilja:

  1. PRAVEDNOST- povećati povezanost jer polovina svjetske populacije nema pristup internetskoj vezi; nedostatak pristupa prevenciji, liječenju i kontroli kardiovaskularnih bolesti i bolesnika povećava kardiovaskularni rizik
  2. PREVENCIJA – važnost čuvanja kardiovaskularnog zdravlja putem pridržavanja zdravih životnih navika: zdrava ishrana, prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost; u tom cilju pomažu digitalni alati koji daju informacije i motiviraju ljude u primijeni zdravih životnih navika
  3. ZAJEDNICA – informacije o mjerama zaštite od COVID-19 bolesti, osobito najranjivijih skupina ljudi kao što su kardiovaskularni bolesnici. Mnogi bolesnici su tijekom COVID-19 pandemije bili izolirani, ali su se i bojali odlaziti na svoje redovite kardiološke kontrole, te se u slučaju pojave simptoma bolesti ili pogoršanja postojećih simptoma nisu javili pravovremeno svom liječniku ili u hitnu službu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

antioksidans

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Nasljedna bolest vezivnog tkiva

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

EKG nalaz

Je li moj EKG nalaz uredan?

Kardiovaskularne bolesti

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]