Angina pektoris je bol ili nelagoda u grudima. Javlja se kao simptom bolesti koronarnih arterija. Nastaje kao posljedica ishemije miokarda (srčanog mišića), odnosno zahvaćeni dio srca ne dobiva dovoljno krvi i kisika. Međutim, slični simptomi se javljaju i kod drugih srčanih i vaskularnih bolesti kao što su disekcija grudne aorte, plućna embolija, akutni perikarditis, a često i u bolestima okolnih organa kao što su bolesti mišićnokoštanog sustava, bolesti želuca i jednjaka, bolesti žučnjaka, gušterače, pluća. Također se bol ili nelagoda u grudima može javiti i kod paničnih napada, depresivnih stanja.
Akutna bol ili nelagoda u grudima zahtijeva akutno medicinsko zbrinjavanje. Može se javljati intermitentno ili kontinuirano, prolongirano. U slučajevima akutne boli uzrokovane koronarnom bolesti govorimo o akutnom koronarnom sindromu. Bol je tada u tipičnim slučajevima centralno smještena u grudnom košu, karaktera je pritiska, stezanja, osjećaja težine, boli, traje 15 do 20 minuta, pa i dulje. Nekad se širi u vrat, donju čeljust, ramena, ruke, leđa. Bol je ponekad praćena mučninom i povraćanjem U pojedinim slučajevima javlja se i otežano disanje, opća slabost, umor. Bol obično nastaje zbog fizičkog ili emocionalnog naprezanja, a prestaje odmaranjem i/ili upotrebom gliceriltrinitrata pod jezik. Prilikom disekcije stijenke grudne aorte bol je jakog intenziteta, u akutnom perikarditisu (upala srčane ovojnice) bol je oštra, najčešće locirana u sredini grudnog koša, ali može i u drugim dijelovima grudnog koša.
Angina pektoris se dijeli u tipičnu i atipičnu anginu i neanginalnu bol.
Tipična angina pektoris definirana je sa tri karakteristike:
- nelagoda u grudnom košu (obično iza grudne kosti)
- nastaje u tjelesnom naporu ili emocionalnom stresu
- prestaje odmorom i/ili upotrebom nitrata (vazodilatatora) u roku od nekoliko minuta
Ukoliko su prisutne samo dvije od navedenih karakteristika, govorimo o atipičnoj angini pektoris, a u slučaju prisustva samo jedne karakteristike predlaže se izraz neanginalne boli u grudima.
Angina pektoris je većinom posljedica opstruktivne koronarne bolesti. Međutim, može se javiti i u slučajevima uredne prohodnosti velikih koronarnih arterija. Uzrok može biti u bolesti malih koronarnih arterija nedostupnih analizi angiografskih snimanja, spazma koronarnih arterija, stenoze aortne valvule, hipertrofičke kardiomiopatije, miokarditisa.
Patofiziološki mehanizam nastanka angine pektoris je ishemija miokarda zbog neravnoteže potrebe miokarda za kisikom i opskrbe miokarda kisikom. Opskrba kisikom odvija se putem krvi koju dopremaju u miokard koronarne arterije. Ona je smanjena u slučajevima suženja lumena arterije koja su posljedica nastanka aterosklerotskih plakova na stijenkama arterija. Povećane potrebe miokarda za kisikom javljaju se u tjelesnim aktivnostima, emocionalnom stresu, prilikom izlaganja hladnoći, pušenju i konzumaciji alkohola. U slučaju pojave angine pektoris kod bolesnika s urednim koronarnim arterijama bez plakova, govorimo o mikrovaskularnoj angini pektoris uslijed smanjene vazodilatacije malih koronarnih arterija.
Europsko kardiološko društvo prihvatilo je od Kanadskog kardiovaskularnog društva klasifikaciju angine pektoris prema težini simptoma:
- stupanj: angina se ne javlja prilikom uobičajenih aktivnosti (šetnja, uspon stepenicama i slično), javlja se pri velikim ili dugotrajnim tjelesnim opterećenjima; uobičajene aktivnosti nisu ograničene
- stupanj: angina se javlja pri većim tjelesnim opterećenjima (brzi hod, hod uz stepenice, hod nakon obroka ili na hladnoći) i pri emocionalnom stresu; blago su ograničene uobičajene aktivnosti
- stupanj: angina se javlja pri manjim tjelesnim opterećenjima, nakon 100-200 metara hoda, pri hodu uz stepenice nakon prvog kata; značajno su ograničene uobičajene aktivnosti
- stupanj: angina se može javljati i u mirovanju; nesposobnost obavljanja uobičajenih aktivnosti bez nelagode u grudima
Često se preklapaju simptomi stabilne intermitentne boli u grudima s akutnom novonastalom boli u grudima. Nekad je teško razlučiti 4. stupanj angine od akutne boli u grudima prilikom akutnog koronarnog sindroma.
Nastanak angine pektoris zahtjeva dijagnostičku obradu kojom se ustanovljuje ishemija miokarda i uzrok bolesti. Ishemiju miokarda možemo dokazati testom opterećenja (ergometrija), stres ehokardiografijom, scintigrafijom miokarda u opterećenju, magnetskom rezonancom, pozitronskom emisijskom tomografijom.
16.8.2021
