Bolesti perikarda – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Perikard je vanjski omotač srca koji se sastoji od dva sloja, unutarnjeg (visceralni sloj) i vanjskog (parijetalni sloj), između kojih se nalazi mala količina tekućine 10-15ml. Perikard omogućava nesmetane kontrakcije srca, te istovremeno čvrsto drži srce u medijastinumu i štiti ga od mogućih infekcija, tumora grudnog koša.

Različite bolesti mogu zahvatiti perikard, a nastaju u okviru sistemnih bolesti (autoimune bolesti, upalne bolesti)  ili izoliranih perikardijalnih bolesti. Patofizološki procesi odgovorni za bolesti perikarda uključuju upalu (perikarditis), nakupljanje tekućine između slojeva perikarda (perikardijalna efuzija) i otvrdnuće perikarda (konstrikcija perikarda). Različite su manifestacije bolesti perikarda, pa se mogu javiti: bol, simptomi sistemne bolesti, hemodinamski poremećaji, kronično zatajenje srca. Kod akutnog perikarditisa simptomi mogu biti značajni i zahtijevaju hitno medicinsko zbrinjavanje, a u ponekim slučajevima, osobito kod bolesti perikarda u okviru sistemnih bolesti , simptomi mogu biti neznatni. Perikardijalni izljev (efuzija perikarda) često se otkrije slučajno prilikom različitih dijagnostičkih pretraga srca (ultrazvuk, kompjuterizirana tomografija, magnetna rezonanca…), te u slučaju manje količine tekućine ne mora stvarati nikakve simptome. Bolesti perikarda mogu dovesti do različitih poremećaja srčanog ritma.

Najčešća perikardijalna bolest je perikarditis koji se najčešće manifestira kao akutna upalna bolest. Dominira bol u grudima koja se može pogoršavati dubokim disanjem i prisutni su znakovi sistemne upale (groznica, povišena temperatura, bolovi u mišićima, umor). U EKG (elektrokardiografija) nalazu uočavaju se tipične promjene za perikarditis, a na ehokardiografskom nalazu (ultrazvuk srca) zadebljanje perikardijalnih ovojnica uz nakupljanje tekućine između njih. Perikarditis je često uzrokovan virusima (Coxackie, citomegalovirus, echovirus, HIV…) koji dovode do autoreaktivnog imunološkog odgovora. Perikarditis može nastati i nakon ozljede miokarda (srčanog mišića) uslijed infarkta miokarda, iatrogene perforacije miokarda, disekcije aorte, operacije srca ili invazivne traume grudnog koša.

Perikarditis može nastati i u terminalnoj fazi bubrežnog zatajenja, malignih bolesti. Gnojni perikarditis se javlja rjeđe i nastaje kao posljedica infektivnog endokarditisa, upale pluća i pleure, septikemije, penetrirajuće traume grudnog koša, operacije srca i zahtijeva hitno zbrinjavanje zbog velike smrtnosti.

Često ne možemo ustanoviti uzrok perikarditisa i tada govorimo o idiopatskom perikarditisu, ali u tim slučajevima najčešći je uzrok virus. Prolazi spontano ili uz terapiju za 1 do 4 tjedna (akutni perikarditis). U manjem broju slučajeva (20-30% slučajeva) može se ponovno javiti za 4 do 6 tjedana i to češće kod sistemnih bolesti ili nakon ozljede miokarda. Kronični perikarditis je onaj koji traje dulje od 3 mjeseca. Često upalna bolest perikarda zahvaća i miokard i tada nastaje mioperikarditis koji uzrokuje porast troponina u krvi, različite poremećaje srčanog ritma i zatajenje srca.

Perikardijalni izljev može se javiti u sklopu upalne bolesti perikarda, ali i bez nje. Ovisno o količini nakupljene tekućine u perikardu govorim o maloj, srednje velikoj i velikoj količini izljeva. Važno je odrediti dijagnostičkim postupcima lokalizaciju izljeva, karakteristike tekućine (transudat, eksudat, krv, maligni izljev, hilozni izljev), izgled tekućine (serozni, serosangvinirajući, hemoragični, gnojni, zrak) i njegov hemodinamski utjecaj. Hidroperikard je neupalno nakupljanje filtrata plazme koje može nastati u zatajenju srca, kod generaliziranih edema, malnutricije, Addisonove bolesti…

Ponekad se kod zdravog srca ultrazvučnom pretragom ustanovi mala količina perikardijalnog izljeva koji nema hemodinamskog značaja. Patološko nakupljanje perikardijalne tekućine može biti lokalizirano ili difuzno, a ovisno o brzini nakupljanja dijeli se na akutno (nastaje za tjedan dana), subakutno (nastaje od 1 tjedna do 3 mjeseca) i kronično (nastaje u vremenu od više od 3 mjeseca).

Hemodinamski poremećaji koji nastaju uslijed perikardijalnog izljeva su slabost, poremećaj disanja, ubrzan rad srca i različiti poremećaji srčanog ritma, hipotenzija i na kraju hemodinamski kolaps. Velika količina perikardijalnog izljeva uslijed upale treba biti drenirana kako bi se spriječio hemodinamski kolaps i kako bi se ustanovio uzrok.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Oči

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

EKG nalaz

Je li moj EKG nalaz uredan?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]