Ventrikularne ekstrasistole i nagla srčana smrt kod sportaša

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Iznenadna srčana smrt je nagla i neočekivana smrt uzrokovana gubitkom srčane funkcije, a događa se unutar jednog sata od nastupa prvih simptoma.

Prilikom sistematskih pregleda sportaša, između ostalih pretraga treba učiniti i 12 kanalni elektrokardiogram (EKG). EKG može razotkriti različite poremećaje ritma srca koji ne moraju uzrokovati nikakve simptome, a u krajnjim slučajevima neki maligni oblici aritmija (ventrikularna tahiaritmija koja dovede do poremećaja srca kao pumpe i prestanka cirkulacije) mogu dovesti, na žalost, do nagle srčane smrti. Iznenadna srčana smrt je nagla i neočekivana smrt uzrokovana gubitkom srčane funkcije, a događa se unutar jednog sata od nastupa prvih simptoma.

Procjenjuje se da od nagle srčane smrti godišnje umire 0,7 do 3 sportaša na 100000 u skupini sportaša mlađih od 35 godina. Učestalost nagle srčane smrti se sa dobi povećava. Stoga je najvažnija prevencija ovakvog fatalnog neželjenog događaja.

Mnogi poremećaji srčanog ritma koji mogu dovesti do nagle srčane smrti mogu se otkriti snimanjem EKG-a. EKG-om možemo razotkriti i različite strukturne anomalije srca koje uzrokuju aritmije.

Učestali i kompleksni oblici ventrikularnih ekstrasistola (VES) su najčešći uzrok nagle srčane smrti kod sportaša koji u podlozi ne moraju bolovati od kardiovaskularne bolesti. Kod većine ljudi, pa i kod sportaša, ventrikularne ekstrasistole (prijevremeni impulsi iz srčane klijetke) su asimptomatske. Kad se VES otkriju pomoću EKG-a, treba odrediti njihov oblik, formu, iz kojeg dijela srčane klijetke potječu. U daljnjoj dijagnostici potrebno je učiniti sve slikovne i funkcionalne pretrage srca kojima se može otkriti da li postoji srčana bolest kao uzrok VES ili se radi o idiopatskim VES bez srčane bolesti. U evaluaciji VES uzima se detaljna bolesnikova anamneza (osobna, obiteljska. Treba provjeriti da li sportaš uzima kakva stimulativna sredstva, da li boluje od neke druge bolesti. U dijagnostičkoj obradi se preporučuju sljedeće pretrage: ultrazvuk (UZV) srca (procjenjuje se postojanje strukturne bolesti srca, funkcija srca), magnetna rezonaca (MR) srca (u svrhu dijagnostike kardiomiopatija, aritmogene displazije desne klijetke), jednodnevni ili višednevni holter srca, stres test, test opterećenja (ergometrija). Ovisno o rezultatima ovih dijagnostičkih pretraga određuje se potreba za daljnjim pretragama: elektrofiziologija srca, genetska testiranja, koronarografija.

Ukoliko se u holteru srca nađe manje od 2000/24h VES, te ukoliko se broj VES smanjuje prilikom tjelesnog opterećenja i ne ustanovi se strukturna bolest srca, dozvoljeno je daljnje bavljenje sportskim aktivnostima uz redovite periodične kontrole.

Ukoliko se u holteru ustanovi više od 2000/24h VES, osobito ako su one polimorfne (različitog oblika, iz različitih dijelova klijetki), te im se broj povećava s tjelesnim aktivnostima, u 30-tak% takvih slučajeva se otkrije u podlozi strukturna bolest srca. Svakako je kod ovih sportaša potrebna dodatna kardiološka obrada: MR srca i elektrofiziologija srca. U slučajevima strukturne bolesti srca potrebne su redovite kardiološke kontrole u periodima od 3 do 6 mjeseci uz poštedu od sportskih treninga i natjecanja. Najčešći uzrok nagle srčane smrti kod sportaša su nasljedni aritmogeni poremećaji i koronarna bolest srca prirođena ili stečena). Nasljedni aritmogeni poremećaji nastaju u slučajevima sljedećih bolesti srca: kardiomiopatije (hipertrofična, dilatativna, „spužvasta“ ili nekompaktna, aritmogena displazija desne klijetke), Brugada sindrom, kanalopatije (primarni poremećaji električnih impulsa i njihova provođenja), sarkoidoze i miokarditisa. Ovi uzroci su češći kod mlađih sportaša. Kod sportaša iznad 30-35 godina života češće se kao uzrok značajnih ventrikularnih poremećaja ritma nalazi koronarna bolest srca. Stoga je u toj dobnoj skupini veoma važno ustanoviti postojanje kardiovaskularnih rizičnih čimbenika, učiniti EKG, ergometriju, a ovisno o rezultatima ovih pretraga indicira se daljnja obrada: funkcionalni stres test, CT koronarografija ili invazivna koronarografija.

Liječenje je uspješno za većinu srčanih bolesti, a može se sastojati od zabrane izrazitih tjelesnih opterećenja, uzimanja različitih lijekova, invazivnih zahvata na srcu, a u pojedinim slučajevima u prevenciji nagle srčane smrti ugrađuje se u srce kardioverter defibrilator.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

antioksidans

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Nasljedna bolest vezivnog tkiva

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

EKG nalaz

Je li moj EKG nalaz uredan?

Kardiovaskularne bolesti

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]