Fibrilacija atrija i antikoagulantna terapija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

FA se jednostavno dijagnosticira snimanjem 12-kanalnog elektrokardiograma (EKG). Često bolesnici koji imaju FA ne moraju osjećati nikakve simptome.

Fibrilacija atrija (FA) ili treperenje pretklijetki srca je najčešća aritmija u starijoj životnoj dobi, te je vodeći uzrok cerebrovaskularnog inzulta (CVI) i tromboembolijskih incidenata. Godišnje oko 3 milijuna bolesnika koji imaju FA doživi CVI. FA se jednostavno dijagnosticira snimanjem 12-kanalnog elektrokardiograma (EKG). Često bolesnici koji imaju FA ne moraju osjećati nikakve simptome. Iz tog razloga preporuka je da se svim osobama starijim od 65 godina snimi EKG. FA sama po sebi u većini slučajeva nije životno ugrožavajuća aritmija, ali može dovesti do opasnih komplikacija od kojih je najznačajnija tromboembolija. Zbog staze i turbulentnog protoka krvi u srcu (u aurikuli pretklijetke) za vrijeme FA, dolazi do hiperkoagulabilnosti krvi koja može uzrokovati nastanak ugrušaka koji ulaze u cirkulaciju. Oni su odgovorni za nastanak tromboembolijskih incidenata, u mozgu CVI-a. FA može dovesti i do zatajenja srca i smrti.
U prevenciji tromboembolija kod bolesnika s FA preporučuje se antikoagulantna terapija. Oralni antikoagulansi koji se koriste kod bolesnika s FA dijele se u 2 velike skupine:

1. antagonisti vitamina K (VKA) : varfarin
2. novi oralni antikoagulansi (NOAK): izravni inhibitori čimbenika zgrušavanja Xa (rivaroksaban, apiksaban), izravni inhibitori trombina (dabigatran)

Prilikom odabira i uvođenja antikoagulantne terapije važno je procijeniti stupanj rizika od mogućeg nastanka CVI zbog FA i stupnja rizika mogućeg krvarenja zbog uzimanja antikoagulantne terapije. U tu svrhu koristimo 2 bodovna sustava. Jedan bodovni sustav procjenjuje rizik nastanka CVI: CHA2DS2VASc. U njemu određujemo 7 varijabli: dob, spol, zatajenje srca, arterijska hipertenzija, prijašnji CVI ili tromboembolija, vaskularna bolest, šećerna bolest. Što je broj bodova veći, to je veći rizik nastanka CVI.

Drugi bodovni sustav određuje stupanj rizika od mogućeg krvarenja pri uzimanju antikoagulantne terapije: HAS-BLED. On se također sastoji od 7 varijabli: arterijska hipertenzija, poremećena bubrežna i/ili jetrena funkcija, preboljeli CVI, ranija krvarenja ili postojanje predispozicije za krvarenje, labilne vrijednosti INR, starija dob, uzimanje lijekova ili alkohola. Što je veći broj bodova, veći je rizik nastanka krvarenja. Mogu pomoći i pojedini biomarkeri u procijeni rizika nastanka tromboembolija: srčani troponin T ili I, NT-proBNP, D-dimeri.

U kardiološkoj praksi sve više se koriste antikoagulansi iz skupine NOAK-a u cilju prevencije CVI i tromboembolija kod bolesnika s FA. Metaanalize kliničkih studija koje su uspoređivale NOAK-e u odnosu na VKA pokazale su značajnu redukciju CVI, tromboembolija, intrakranijalnih krvarenja u odnosu na VKA, odnosno varfarin. Prednosti NOAK-a su također i u njihovom brzom terapijskom učinku, manjoj interakciji s hranom, rjeđim interakcijama s drugim lijekovima, te ne zahtijevaju rutinsko praćenje koagulacije (nema čestih vađenja krvi što se inače zahtijeva kod varfarina čija se doza određuje prema protrombinskom vremenu). NOAK-e treba s oprezom dozirati kod bolesnika s oštećenom bubrežnom funkcijom, a kod onih s težim oštećenjem bubrežne funkcije i bolesnika na dijalizi, ne smiju se propisivati lijekovi iz skupine NOAK-a, već samo varfarin. NOAK-e ne smiju koristiti niti bolesnici sa značajnim valvularnim srčanim bolestima: mitralna stenoza, mehaničke srčane valvule.
Antikoagulantna terapija smanjuje rizik od CVI kod bolesnika sa FA za 65%. Međutim procjena individualnog rizika od velikih krvarenja je neophodan uvjet prije uvođenja bilo koje vrste oralne antikoagulantne terapije. Konačna odluka se donosi nakon procijene individualnog rizika od CVI, ali i rizika od mogućeg krvarenja zbog antikoagulantne terapije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Krvni tlak

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Europsko kardiološko društvo

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Srce

Na što ukazuje moj nalaz Holtera?

Jetra

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Koji su uzroci preskoka srca?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDebljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]