Kardiovaskularni bolesnici spadaju u vulnerabilnu skupinu kod koje se u slučaju COVID-19 bolesti mogu razviti komplikacije bolesti, teža klinička slika: uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda; virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje.
Od prosinca 2019. g. u tijeku je COVID-19 infekcija koja se proširila iz azijskih zemalja, dominantno iz Kine, i uzrokovala pandemiju u cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Kako se radi o novoj zaraznoj bolesti, pomno se istražuje i kontinuirano se objavljuju rezultati istraživanja i dosadašnjih iskustava. COVID-19 kod nekih oboljelih uzrokuje težu kliničku sliku, zahvaćanjem pluća. U nekim slučajevima i sa smrtnim ishodom. Doc. dr. sc. Mohammad Madjid sa Sveučilišta u Teksasu rekao je: „Kad se suočavamo s iznenadnom infekcijom, trebamo biti pripremljeni za najgore i nadati se najboljem.“
Dosadašnja opažanja pokazuju da je 40 – 50% bolesnika s težom kliničkom slikom, zbog koje su bili hospitalizirani, imalo neku od ranije prisutnu kroničnu bolest. Među najvulnerabilnije za obolijevanje od COVID-19 spadaju stariji bolesnici iznad 65 – 70 g. i oni koji boluju od neke kronične bolesti, osobito kardiovaskularne bolesti, cerebrovaskularne bolesti, kronične bubrežne bolesti, šećerne bolesti, plućne bolesti, maligne bolesti te ako primaju imunosupresivnu terapiju.
Treba ipak naglasiti da se većina bolesnika od COVID-19 potpuno oporavi.
Kardiovaskularni bolesnici spadaju u vulnerabilnu skupinu kod koje se u slučaju COVID-19 bolesti mogu razviti komplikacije bolesti, teža klinička slika. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda kod kardiovaskularnih bolesnika oboljelih od COVID-19. Tijekom COVID-19 virus može zahvatiti i srčani mišić te dovesti do srčanog zatajenja. U cilju zaštite kardiovaskularnih bolesnika (i drugih ugroženijih skupina koje smo naveli) najznačajnija je njihova zaštita i prevencija bolesti. Kako se radi o kapljičnoj bolesti u kojoj virus izvan tijela preživljava i danima, tijekom epidemije, odnosno pandemije bolesti, najvažnije je društveno distanciranje i pridržavanje higijenskih mjera.
Među mjere društvenog distanciranja pripadaju:
- izbjegavati javni prijevoz, ako je moguće;
- rad od kuće, ako je moguć;
- izbjegavati okupljanja više ljudi u skupinama, osobito u zatvorenim prostorima, te osigurati razmak između 2 osobe od 2 metra, izbjegavanje fizičkih dodira;
- kontakte sa svojim liječnikom ostvarivati telefonom ili elektroničkom poštom.
Higijenske mjere u sprječavanju širenja virusa i bolesti su od ključne važnosti:
- učestalo pranje ruku toplom vodom i sapunom 20 sekundi;
- odmah oprati ruke u slučaju dodirivanja zaraženih površina ili korištenje dezinfekcijskih sredstava kad nije moguće oprati ruke;
- izbjegavati dodirivanje glave i vrata;
- čišćenje i dezinfekcija rukohvata, brava, radnih površina, telefona, tipkovnica…
- češće pranje odjeće;
- češći boravak na suncu;
- češće provjetravanje zatvorenih prostora.
Kardiovaskularnim bolesnicima savjetuje se kontinuirano uzimanje preporučene terapije jer tom terapijom štite svoje srce i u slučaju COVID-19, a time se smanjuje mogućnost komplikacija.
Preporučuje se da se svi kardiovaskularni bolesnici cijepe protiv gripe i pneumokokne infekcije, jer su to infekcije koje značajno mogu oslabiti imunološki sustav i u slučaju obolijevanja od njih dovesti do komplikacija.
U slučaju obolijevanja od COVID-19 treba pratiti simptome bolesti te u slučaju da se javi bol u grudima, otežano disanje, osjećaj nepravilnog rada srca, treba se odmah javiti liječniku.
Preporuka je također da se prate u tijeku epidemije informacije o COVID-19 koje daju medicinski stručnjaci, medicinska društva, Krizni stožer RH i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
18.3.2020