Mnogi okrivljuju društvene mreže za osjećaj izolacije među mladim ljudima.
Istraživanja pokazuju da je stopa suicida porasla za 30% tijekom 30 godina, a podaci Američkog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje pokazuju da je suicid sada drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 10 do 34 godina.
Neki smatraju da “lajkovi” predstavljaju samo jedan aspekt djelovanja društvenih mreža, no ukupno vrijeme provedeno na društvenim mrežama, izloženost oglasima, tip sadržaja koji dijele vršnjaci, komentari drugih i čitav raspon drugih čimbenika također ima svoj negativni utjecaj na mentalno zdravlje i blagostanje. Neki također smatraju da ovakva odluka Instagrama može umanjiti “tjeskobu dobivanja potvrde” koja se odnosi na stalnu zabrinutost o tome kakve će odgovore i reakcije dobiti od drugih na svoje objave, fotografije ili druge digitalne sadržaje.
Platforme društvenih mreža stvaraju veliki pritisak te mogu biti iznimno izazovne i za odrasle, ali ipak predstavljaju značajno veći izazov za mlade.
Tijekom adolescencije mozak, kao i identitet, još se razvijaju, a mladi se suočavaju s nizom društvenih, akademskih i seksualnih pritisaka. Umjesto da zbog društvenih mreža mladi brinu o tome koliko vrijede, te bi platforme trebale biti mjesto gdje se mogu izraziti, biti kreativni i povezani, a ne u međusobnoj kompeticiji.
Mogućnost davanja i dobivanja “lajkova” predisponira naš mozak da se razvije u ovisnika o društvenim mrežama, da žudimo za što većim brojem “lajkova”, u mjeri da to očekivanje može preuzeti naš život.
Društvene mreže također utječu i na bliske odnose. Današnji adolescenti stalno su na društvenim mrežama, a kao posljedicu toga, gube mogućnost za razvoj ključnih životnih vještina. Paradoks je u tome da u vrijeme kada se imamo mogućnost najviše povezati (a u današnje vrijeme i jesmo povezaniji nego ikad prije), istovremeno smo i jako usamljeni.
20.12.2019
