Vestibularna migrena

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Vestibularna migrena je klinička dijagnoza karakterizirana epizodnom vrtoglavicom koja se povezuje s migrenom. Iako je veza između vrtoglavice i migrene poznata još od davne 1873. godine…

Vestibularna migrena je klinička dijagnoza karakterizirana epizodnom vrtoglavicom koja se povezuje s migrenom. Iako je veza između vrtoglavice i migrene poznata još od davne 1873. godine taj entitet je i dalje loše definiran i objašnjen. Vestibularna migrena nije rijetka, međutim dio bolesnika se ne javlja liječniku, a dio bolesnika liječi se kao neki oblik „vertiginoznog sindroma“. Godišnja prevalencija vestibularne migrene je 1%. Postoji nekoliko naziva za taj poremećaj kao što su migrenski vertigo, migrenom uzrokovana vrtoglavica ili migrenska vestibulopatija.

Važna karakteristika vestibularne migrene je da glavobolja u svakom napadaju ne mora biti uvijek prisutna. Osnovna klinička karakteristika je epizodična vroglavica koja traje više od nekoliko minuta, mučnina i povraćanje, osjećaj gubitka ravnoteže, osjećaj smetenosti te izrazita preosjetljivost na zvuk. Jedna od obilježja tog poremećaja je da bolesnik može godinama prije imati migrenske atake, ali bez vertiginoznih smetnji. Obično se javlja oko 40-te godine života iako je opisana u djece. Češća je u žena. Patofiziološki mehanizam nastanka vestibularne migrene još uvijek nije poznat.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkih kriterija Internacionalnog udruženja za glavobolje:

 1. postojanje migrenske glavobolje u prošlosti ili migrena koja je još uvijek prisutna

2. najmanje pet epizoda rotatorne vrtoglavice

3. simtomi traju od 5 minuta do 72 sata

 4. simptomi su toliko izraženi da bolesnik nije u stanju obaviti svakodnevne aktivnosti

 5. najmanje polovica epizoda mora imati neku od slijedećih migrenskih karakteristika: a) glavobolja koja je unilateralna, pulsirajućeg karaktera, umjerenog ili jakog intenziteta i glavobolja koja se pogoršava fizičkom aktivnošću b) preosjetljivost na svjetlo ili buku c) svjetlaci u vidnom polju.

Ne postoji specifična terapija za vestibularnu migrenu. Primjenjuje se simptomatsko liječenje ovisno o kliničkoj slici. Glavobolja se liječi ili nespecifičnim analgeticima ili specifičnom terapijom za migrenu (triptanima). Ukoliko je dominantan simptom vrtoglavica tada se koriste supresori vestibularnog sustava kao što se benzodiazepini, antihistaminici i lijekovi protiv povraćanja (antiemetici). Uz pristutno jako povraćanje lijek se aplicira parenteralno ili rektalno. U slučaju da su atake učestale i da značajno utječu na kvalitetu života neophodno je uvođenje profilaktičke terapije što podrazumijeva svakodnevno uzimanje lijeka u cilju smanjivanja frekvencije ataka i smanjenje intenziteta. Izbor lijeka ovisi o kliničkoj slici bolesnika i prisutnim drugim bolestima, a tu spadaju beta blokatori, blokatori kalcijevih kanala, dualni antidepresivi i neki antiepileptici. Poremećaji koji se često javljaju uz vestibularnu migenu su benigna pozicijska vrtoglavica, kinetoze i anksioznost.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Molim Vaš savjet za jake i intenzivne glavobolje

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

CDFI

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKarotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (

Kako živjeti s POTS-om?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Krmeljave oči – povezanost s arahnoidnom cistom?

Migrena

Kako se liječi migrena?

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteNe postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]