Kako živjeti s POTS-om?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje liječenje ali i prilagodbe načina života te psihološku podršku.

Što je POTS?

POTS karakterizira značajno povećanje broja otkucaja srca (za najmanje 30 otkucaja u minuti ili više) unutar deset minuta nakon ustajanja. Točan uzrok POTS-a nije u potpunosti shvaćen, ali se vjeruje da uključuje kombinaciju genetskih, autoimunih i okolišnih čimbenika.

Uobičajeni simptomi uključuju:

  • Vrtoglavica i ošamućenost. Ovi se simptomi često javljaju pri stajanju i mogu dovesti do nesvjestice.
  • Ubrzan rad srca (tahikardija). Značajno i trajno povećanje broja otkucaja srca za najmanje 30 otkucaja u minuti unutar 10 minuta stajanja (ili 40 otkucaja u minuti u adolescenata).
  • Umor i slabost. Kronični i teški umor koji utječe na dnevne aktivnosti i ne prestaje s odmorom.
  • Mučnina i gastrointestinalni problemi. Simptomi mogu uključivati ​​mučninu, nadutost, a ponekad i povraćanje.
  • Glavobolje. Česte glavobolje, koje mogu biti jake i često se opisuju kao migrene.
  • „Brain fog“. Poteškoće s koncentracijom, problemi s pamćenjem i mentalna zbunjenost.
  • Nesvjestica.
  • Abnormalnosti znojenja. Pretjerano ili smanjeno znojenje.
  • Intolerancija napora. Poteškoće s fizičkim naporom, što često dovodi do brze iscrpljenosti.
  • Dodatni znakovi i simptomi; bol u prsima, poremećaji spavanja, problemi s regulacijom temperature i učestalo mokrenje. Ovi simptomi mogu varirati u težini i na njih mogu utjecati čimbenici kao što su dehidracija, stres i promjene temperature.

Kako liječiti POTS?

Liječenje POTS-a često zahtijeva kombinaciju lijekova i nefarmakoloških intervencija. Vođenje dnevnika simptoma kako bi se pratio obrazac pojave simptomi i okidače koji ih uzrokuju mogu znatno pomoći u prilagodbi plana liječenja koji treba biti individualan, prilagođen svakom bolesniku ovisno o simptomima i potrebama.

Lijekovi koji se koriste su:

1. Beta-blokatori: Ovi lijekovi mogu pomoći u kontroli otkucaja srca i smanjiti simptome.

2. Fludrokortizon: Steroid koji pomaže povećati volumen krvi i poboljšati cirkulaciju.

3. Midodrin: Ovaj lijek pomaže suziti krvne žile, podižući krvni tlak.

4. Intravenska (IV) fiziološka otopina: U teškim slučajevima, IV fiziološka otopina može pružiti trenutačno olakšanje povećanjem volumena krvi i poboljšanjem cirkulacije.

5. Kompresijska odjeća: Nošenje kompresijskih čarapa može spriječiti nakupljanje krvi u nogama, čime se smanjuju simptomi.

Prilagodba načina života

Uz lijekove, promjena načina života igraju ključnu ulogu u upravljanju POTS-om. Ove prilagodbe mogu pomoći ublažiti simptome i poboljšati ukupnu kvalitetu života:

  1. Hidratacija: Pijenje puno tekućine je vitalno, i to najmanje 2-3 litre vode dnevno. Otopine elektrolita također mogu biti korisne.
  2. Unos soli: Povećanje unosa soli u prehrani može pomoći u zadržavanju tekućine i povećati volumen krvi. Međutim, to treba učiniti pod liječničkim nadzorom kako bi se izbjegle komplikacije.
  3. Promjene u prehrani: Jedenje malih, čestih obroka može spriječiti padove krvnog tlaka koji se javljaju nakon velikih obroka. Potrebno je izbjegavati obroke s visokim udjelom ugljikohidrata jer mogu pogoršati simptome.
  4. Tjelesna aktivnost: Redovita tjelovježba niskog intenziteta može poboljšati kardiovaskularnu kondiciju i protok krvi. Vježbe u ležećem položaju, poput vožnje bicikla ili plivanja, često su podnošljivije.
  5. Posturalne tehnike: Postupni prijelaz iz ležanja u stajanje može pomoći u smanjenju vrtoglavice. Potrebno je izbjegavati dugotrajno stajanje na mjestu.
  6. Higijena spavanja: Potrebno je osigurati odgovarajući odmor i održavati redoviti raspored spavanja. Podizanje uzglavlja kreveta može pomoći u smanjenju simptoma ujutro.

Psihološka potpora

Život s kroničnim stanjem kao što je POTS može biti izazovan, fizički i emocionalno. Psihološka podrška ključna je u stresu i tjeskobi koje se često javljaju u okviru ovog sindroma. Psihološka potpora se sastoji od:

  • Savjetovanja i terapije: Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) može pomoći osobama da razviju strategije suočavanja i nose se s anksioznošću i depresijom povezanom s POTS-om.
  • Grupe za podršku: pridruživanje grupi za podršku, bilo osobno ili online, može pružiti osjećaj zajednice i zajedničkog iskustva. Može biti utješno povezati se s drugima koji razumiju stanje.
  • Tehnike opuštanja: Prakse kao što su vježbe dubokog disanja mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju općeg blagostanja.

Obrazovanje obitelji i skrbnika o POTS-u može potaknuti razumijevanje i podršku. Jasna komunikacija o potrebama i ograničenjima je ključna. Prilagodbe na radnom mjestu, kao što je fleksibilno radno vrijeme, mogućnost uzimanja pauza kada je to potrebno ili mogućnost rada od kuće također mogu znatno pomoći.

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je oblik disautonomije, što je poremećaj autonomnog živčanog sustava. Prepoznavanje POTS-a uključuje razumijevanje njegovih karakterističnih znakova i simptoma, koji se prvenstveno javljaju nakon ustajanja. Rano i točno prepoznavanje POTS-a može dovesti do boljeg ishoda liječenja. Suočavanje s POTS-om zahtijeva višestruki pristup koji uključuje liječenje, prilagodbu načina života, psihološku podršku i učinkovitu komunikaciju. Iako život s POTS-om može biti izazovan, uz pravu podršku i resurse, moguće je voditi ispunjen i aktivan život unatoč izazovima koje postavlja POTS. Važno je blisko surađivati ​​s liječnikom kako bi se razvio personalizirani plan koji odgovara specifičnim potrebama bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mučnina

Kad nam prisjednu jaja – salmonela i salmoneloza

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto je salmonela? Salmonela, poznata i kao salmoneloza, je bakterijska infekcija koja uzrokuje proljev i bolove u trbuhu. Ova bakterija živi u probavnom sustavu životinja i ljudi, a najčešći oblik zaraze je putem kontaminirane hrane. To je jedan od najčešćih oblika bakterijskog trovanja hranom u svijetu. Simptomi salmonele Simptomi se mogu javiti nekoliko sati do […]

Spavanje

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Simetikon

Dispepsija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Vrtoglavica

Zašto imam vrtoglavicu?

Glavobolje

Molim Vaš savjet za jake glavobolje

Mozak

Traumatska ozljeda mozga

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteTraumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]