Vrijeme čitanja članka: 5 minute

Anksioznost je učestala boljka modernog društva koja može ozbiljno narušiti kvalitetu života.

Anksioznost je učestala boljka modernog društva koja može ozbiljno narušiti kvalitetu života.  Terapija lijekovima nameće se kao najlakše rješenje, no nuspojave njihovog uzimanja  nerijetko ljude odbija od  medikamentoznog suočavanja s problemom. Stoga se sve više populacije okreće alternativni i  pronalasku prirodnih rješenja za ovu ponekad paralizirajuću bolest. Uz kognitivno-bihevioralnu terapiju koja se pokazala kao dugotrajno najučinkovitija terapija za anksiozni poremećaj, postoji cijeli niz prirodnih popravaka koji mogu biti od pomoću u borbi protiv anksioznosti.

Valerijana kao alternativa anksioliticima

Već su rimski i grčki liječnici primjenjivali valerijanu i za ublažavanje tjeskobe, uznemirenosti i drhtavice, a sličnu je primjenu imala i u srednjem vijeku. Kao sredstvo smirenja valerijana je bila iznimno popularna diljem Europe u  16. i 17. stoljeću , a i danas ju krasi epitet učinkovitog sedativa.

Zahvaljujući dugoj povijesti upotrebe u liječenju nesanice i uznemirenosti danas postoji cijeli niz znanstvenih studija koje pokazuju da valerijana pomaže u opuštanju i na taj način pridonosi mentalnom zdravlju i lakšoj „borbi“ sa užurbanom svakodnevnicom. Uz nesanicu, druga prednost valerijane podrazumijeva ublažavanje anksioznosti  zbog čega je smatraju biljnom alternativnom benzodiazepinima, lijekovima koje se koriste kao anksiolitici odnosno za smanjenje napetosti i tjeskobe. 

Preliminarne studije već su prije dale naslutiti da ekstrakt valerijane ublažava tjeskobu slično diazepamu a studija novijeg datuma ukazala je na statistički značajno smanjenje anksioznosti u štakora koji su dobivali ekstrakt valerijane ili valerenske kiseline u usporedbi s kontrolnom skupinom.  Anksiolitički učinak je bio sličan onome koje pruža diazepam.  Dodatno, postoje saznanja da bi valerijana mogla biti od koristi u odvikavanju od benzodiazepinina čija dugotrajna upotreba stvara ovisnost. Naime, Lopez-Peig i suradnici su proveli studiju na 51 ispitaniku koji su uzimali ove anksiolitike preko 6 mjeseci. Ispitanicima su postepeno smanjivane doze lijekova uz pomoć valerijane ili Hidroksizina.  Nakon godinu dana 2/3 ispitanika  prestalo je koristiti anksiolitike,  djelomično uz pomoć pripravaka valerijane.

Iako je iz valerijane izolirano preko 150 sastojaka , za sada ne postoji konsenzus o djelatnoj tvari zaslužnoj za blagotvoran učinak. Smatra se da pozitivna svojstva duguje sinergiji sastojaka koje sadrži, prije nego pojedinoj tvari.

Sam mehanizam djelovanja nije posve istražen, no vjeruje se da pripravci valerijane povećavaju razinu  neurotransmitera GABA-e u mozgu što rezultira smirenjem i olakšavanjem usnivanja. Lijekovi poput alprazolama (Xanax) i diazepama (Valium) djeluju na sličan način .

Matičnjak posjeduje anksiolitička svojstva

Biljka matičnjak ili melisa lat. naziva Melissa officinalis je jedna od najčešće korištenih biljaka na području Europe i Mediterana. Matičnjak je jedna od biljnih vrsta koja se tradicionalno koristi kod nervozom uzrokovanih tegoba u probavnom sustavu te problema s nesanicom.

U svom kemijskom sastavu list matičnjaka krije malu količinu eteričnog ulja, no njegova snaga leži u sadržaju derivata kafeinske kiseline, najviše ružmarinske kiseline po kojoj je matičnjak i prepoznatljiv. Kada se unese u organizam, ružmarinska kiselina se lako apsorbira u probavnom sustavu. Studija objavljena 2009. godine u časopisu Phytotherapy Research pokazala je kako ružmarinska kiselina djeluje kao snažan inhibitor enzima GABA transaminaze. Naime, manja količina aktivnog enzima u organizmu rezultira s višom koncentracijom neurotransmitera naziva GABA koji posjeduje sedativno odnosno umirujuće djelovanje. 

Matičnjaku se pripisuju umirujuća svojstva poput anksiolitičkih i spazmolitičkih te sposobnost smanjenja stresa.  Pilot studija iz 2011. godine objavljena u časopisu Mediterranean Journal of Nutrition and Metabolism je pokazala kako unos matičnjaka u obliku dodatka prehrani u količini od 300 mg može poboljšati kognitivne sposobnosti, popraviti raspoloženje i smanjiti intenzitet trenutnog napada tjeskobe.

Matičnjak može biti od koristi i kada se uzima tijekom duljeg vremenskog razdoblja kako je pokazala studija objavljena 2011. godine u časopisu Mediterranean Journal of Nutrition and Metabolism. Ispitanici su u navedenom istraživanju unosili matičnjak u obliku dodatka prehrani dva puta dnevno tijekom 15 dana. Rezultati uzimanja matičnjaka na dulje staze su doveli do smanjenja poteškoća s apetitom za oko 33 %, emocionalne nestabilnosti za oko 7 %, umora 18 %, osjećaja krivnje 15 % i osjećaja manje vrijednosti za 18 % te smanjenje psihosomatskih tegoba za oko 30 %.

Pasiflora na prirodan način otklanja tjeskobu, napetost i nervozu

Karakteristična je po tome što nema sedirajući učinak kao valerijana. Koristi se i kod nesanice, ali i u težim stanjima poput anksioznosti i ovisnosti. Još prije stotinu godina pasiflora je korištena u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja. U pravilu je vrlo dobrog sigurnosnog profila, no, ipak, oprez je potreban prilikom vožnje jer izaziva pospanost te se ne preporučuje koristiti ove pripravke prije upravljanja vozilom.

CBD očekuje svijetla budućnost

CBD je skraćenica za cannabidiol (kanabidiol), najučinkovitiju aktivnu tvar koja spada u skupinu kanabinoida. CBD je osnovni kanabinoid vlakana industrijske konoplje (Cannabis sativa L.) Prije svega, valja naglasiti  da  se industrijska konoplja bitno razlikuje od  indijske konoplje  jer se ne koristi kao opojna droga već poglavito u industrijske svrhe. Osnovna razlika između ove dvije sestrinske biljke jest u tome što indijska konoplja obiluje fitokanabinoidom THC-om, dok je u industrijskoj konoplji THC prisutan u zanemarivim tragovima te ona nema psihoaktivno djelovanje.

CBD je u novije vrijeme u žarištu zanimanja znanstvenika, provode se brojne kliničke studije, a rezultati pružaju dovoljno razloga za optimizam.

Osim u ozbiljnim indikacijama poput malignih bolesti, CBD se istražuje i u svakodnevnim situacijama na zdravim ljudima, pa je tako 2011. godie objavljeno istraživanje pokazalo kako CBD posjeduje anksiolitički učinak. U istraživanju su sudjelovala 24 ispitanika s generaliziranim socijalnim anksioznim poremećajem. Polovina ispitanika je 1,5 sat prije javnog nastupa dobila 600 mg CBD-a dok je druga polovina dobila placebo. Rezultati su pokazali kako je skupina koja je dobila CBD osjećala manju tjeskobu i nelagodu tijekom javnog nastupa te su imali bolju koncentraciju u usporedbi sa skupinom koja je dobila placebo.

Pregledni rad objavljen 2015. godine u časopisu Neurotherapeutics daje dodatno naslutiti svijetlu budućnost primjene CBDa kod anksioznog  poremećaja. Pregled pretkliničkih, kliničkih i epidemioloških studija sustavno ukazuje na anksiolitički učinak kanabidiola, bez sedativnog učinka i uz odličan sigurnosni profil.

 

Literatura:

· Lakhan SE, Vieira KF. Nutritional and herbal supplements for anxiety and anxiety-related disorders: systematic review. Nutr J. 2010;9:42.
· Monograph. Valeriana officinalis.  Altern Med Rev. 2004;9(4):438-41.

· Andreatini R, Sartori VA, Seabra ML, Leite JR.Effect of valepotriates (valerian extract) in generalized anxiety disorder: a randomized placebo-controlled pilot study. Phytother Res 2002;16:650-654.

· Murphy K, Kubin ZJ, Shepherd JN, Ettinger RH. Valeriana officinalis root extracts have potent anxiolytic effects in laboratory rats. Phytomedicine. 2010 ;17(8-9):674-8.

· Lopez-Peig C et al. Analysis of benzodiazepine withdrawal program managed by primary care nurses in Spain. BMC Res Notes. 2012 13;5:684.

· Wheatley D. Medicinal plants for insomnia: a review of their pharmacology, efficacy and tolerability. J Psychopharmacol. 2005;19(4):414–421.

· Benke D, Barberis A, Kopp S, Altmann KH, Schubiger M, Vogt KE, Rudolph U, Möhler H. GABA A receptors as in vivo substrate for the anxiolytic action of valerenic acid, a major constituent of valerian root extracts. Neuropharmacology. 2009;56(1):174-81.

· Awad R, Muhammad A, Durst T, Trudeau VL, Arnason JT. Bioassay-guided fractionation of lemon balm (Melissa officinalis L.) using an in vitro measure of GABA transaminase activity. Phytother Res. 2009;23:1075–1081

· Feliu-Hemmelmann, K., Monsalve, F., Rivera, C., Melissa officinalis and Passiflora caerulea infusion as physiological stress decreaser. Int J Clin Exp Med. 2013; 6(6): 444–451.

· Cases J, Ibarra A, Feuillere N, Roller M, Sukkar SG. Pilot trial of Melissa officinalis L. leaf extract in the treatment of volunteers suffering from mild-to-moderate anxiety disorders and sleep disturbances. Med J Nutrition Metab. 2011;4:211–218.

· Kennedy DO, Little W, Scholey AB. Attenuation of laboratory-induced stress in humans after acute administration of Melissa officinalis (Lemon Balm) Psychosom Med. 2004;66:607–613.

· Kennedy DO, Little W, Haskell CF, Scholey AB. Anxiolytic effects of a combination of Melissa officinalis and Valeriana officinalis during laboratory induced stress. Phytother Res. 2006;20:96–102.

· Blessing, E.M. et al. Cannabidiol as a Potential Treatment for Anxiety Disorders Neurotherapeutics. 2015; 12(4): 825–836.