Pretpostavlja se da je u razvijenim zemljama svijeta oko 3% osoba u dobi od 80 godina. Predviđa se da će za otprilike 15 godina taj broj biti oko 10%. Incidencija bolesti aortnog zaliska je oko 2-5% u osoba starijih od 75 godina.
Pretpostavlja se da je u razvijenim zemljama svijeta oko 3% osoba u dobi od 80 godina. Predviđa se da će za otprilike 15 godina taj broj biti oko 10%. Incidencija bolesti aortnog zaliska je oko 2-5% u osoba starijih od 75 godina. Važan je podatak da najmanje jedna trećina bolesnika sa značajnom aortnom stenozom ima i pridruženu koronarnu bolest srca. Kod ovih bolesnika indicirana je zamjena aortnog zaliska i premoštenje koronarnih arterija. Poznata je činjenica da je povećan operacijski rizik kod ovakvih kombiniranih operacija. Intervencijski zahvati na koronarnim arterijama (PCI) i transkateterska implantacija aortnog zaliska (TAVI) zasigurno je bio veliki iskorak u liječenju bolesnika starije životne dobi. Važna je evaluacija intervencijskih zahvata kod visoko rizičnih bolesnika kao što su bolesnici starije životne dobi tj. iznad 80 godina života. Rezultati istraživanja na 197 bolesnika prosječne dobi 83,1 godine pokazuju veću smrtnost unutar mjesec dana nakon kombinirane operacije (6,7%) nego u skupini koja je imala samo operaciju zamjene aortnog zaliska (0,0%). Međutim, ova razlika nije bila statistički značajna. U skupini koja ja bila podvrgnuta kombiniranoj operaciji tj. zamjeni aortnog zaliska i premoštenju koronarnih arterija bilo je više pušača, više bolesnika sa šećernom bolešću, hiperlipidemijom i s arterijskom hipertenzijom nego u skupini koja nije imala koronarnu bolest srca. U skupini bolesnika s kombiniranom operacijom gotovo 30% je preboljelo infarkt miokarda. Što se tiče preživljenja nakon jedne i tri godine nije bilo značajne razlike između ove dvije skupine bolesnika. Petogodišnje preživljenje bolesnika s kombiniranom operacijom bilo je 67,6%, a s operacijom zamjene aortnog zaliska 71,5%. Ova razlika u preživljenju između skupina nije statistički značajna. Moždani udar kao poslijeoperacijska komplikacija ustanovljen je u 3-4% bolesnika, a razlika između obje operirane skupine bolesnika nije statistički značajna. Rezultati studije PARTNER koji su objavljeni prije 6 godina pokazuju veću incidenciju moždanog udara nakon TAVI nego u skupini bolesnika koji su bili podvrgnuti kirurškoj ugradnji aortnog zaliska. Meta-analiza osam studija objavljena prije 2 godine ustanovila je smrtnost 30 dana nakon TAVI i PCI 9,0% i nakon godine dana od zahvata 18,8% što je slično rezultatima drugih studija s kombiniranim operacijama ugradnje aortnog zaliska i premoštenja koronarnih arterija.
Rezultati meta-analiza više studija također pokazuju slične rezultate što se tiče smrtnosti unutar mjesec dana nakon operacije i tijekom pet godina. Za bolesnike starije životne dobi koji imaju kontraindikaciju za kirurško liječenje aortne stenoze i koronarne bolesti srca postoji mogućnost intervencijskog zahvata na koronarnim arterijama (PCI) i transkateterske implantacije aortnog zaliska (TAVI). Nekirurško liječenje aortne stenoze i koronarne bolesti srca ima manje petogodišnje preživljenje nego kirurško liječenje.
Nadamo se u skoroj budućnosti rezultatima studija s većim brojem bolesnika koje bi uspoređivale rezultate kirurškog i nekirurškog liječenja aortne stenoze i koronarne bolesti srca u starijih bolesnika.
U zaključku možemo naglasiti da je kombinirana operacija zamjene aortnog zaliska i premoštenje koronarnih sigurna i s niskom smrtnosti u bolesnika starije životne dobi. Smrtnost mjesec dana nakon kombinirane operacije nije statistički značajno viša od smrtnosti bolesnika koji su imali samo operaciju zamjene aortnog zaliska.
2.1.2018