Nepovoljni kardiovaskularni događaji nakon premoštenja koronarnih arterija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U nepovoljne kardiovaskularne događaje ubrajamo smrt od koronarne bolesti srca, nefatani infarkt ili reinfarkt miokarda, zatajenje srca, ponovnu revaskularizaciju miokarda, fatalni i nefatalni moždani udar. Kirurško liječenje koronarne bolesti srca premoštenjem koronarnih arterija tijekom više od 50 godina rezultiralo je smanjenjem smrtnosti i poboljšanjem kvalitete života milijuna koronarnih bolesnika širom svijeta…

U nepovoljne kardiovaskularne događaje ubrajamo smrt od koronarne bolesti srca, nefatani infarkt ili reinfarkt miokarda, zatajenje srca, ponovnu revaskularizaciju miokarda, fatalni i nefatalni moždani udar. Kirurško liječenje koronarne bolesti srca premoštenjem koronarnih arterija tijekom više od 50 godina rezultiralo je smanjenjem smrtnosti i poboljšanjem kvalitete života milijuna koronarnih bolesnika širom svijeta. Brojne kontrolirane multicentrične studije uspoređivale su rezultate medikamentne i kirurške terapije koronarne bolesti srca. Rezultati studija pokazuju manju godišnju smrtnost i veći broj bolesnika bez simptoma angine pektoris u skupini kirurški liječenih bolesnika.

Provedena su brojna istraživanja o utjecaju premoštenja koronarnih arterija na pojavnost nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Rezulati istraživanja objavljeni su u brojnim prestižnim znanstvenim medicinskim časopisima. Završio sam istraživanje o učestalosti nepovoljnih kardiovaskularnih događaja kod 102 uzastopna bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. Ispitivana skupina bolesnika imala je 95 muškaraca i 7 žena u dobi od 36 do 68 godina, prosječne dobi 53,4 godine. Vrijeme praćenja bolesnika bilo je 55,7 mjeseci.

Tijekom praćenja 9 bolesnika (8,8%) imalo je infarkt ili reinfarkt miokarda, a 6  bolesnika (5,9%) bilo je podvrgnuto ponovnom kirurškom zahvatu premoštenja koronarnih arterija tj. ponovljenoj revaskularizaciji miokarda. Godišnja pojavnost infarkta ili reinfarkta miokarda bila je 1,9%. Zatajenje srca imalo je 10 bolesnika (9,8%)  i zbog toga su bili hospitalizirani, a zbog srčanih aritmija liječeno je 5 bolesnika (4,9%). Simptome angine pektoris imala su 34 bolesnika (34,3%). Tijekom praćenja umrlo je 8 bolesnika (7,8%), znači da je godišnja smrtnost bila 3,3%.  Uzroci smrti bili su iznenadna srčana smrt, zatajenje srca, fatalni infarkt miokarda i fatalni moždani udar. U prvoj godini praćenja bilo je najviše nepovoljnih kardiovaskularnih događaja, ukupno 13. Sve ponovljene operacije premoštenja koronarnih aretrija učinjene su u prvih 5 godina prećenja bolesnika. Statističkom obradom podataka ustanovljena je povezanost između dobi bolesnika, sistoličke funkcije lijeve klijetke, postignutog opterećenje na testu opterećenja-ergometriji, funkcijsko stanje bolesnika prema kliničkim kriterijima Kardiološkog društva iz New Yorka engl. (NYHA) i nepovoljnih kardiovaskularnih događaja.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina bolesnika 55,7 mjeseci nakon premoštenja koronarnih arterija nema simptome angine pektoris. Godišnja smrtnost bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija je niska (3,3%). Prediktori nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija jesu: starija životna dob, oštećenje sistoličke funkcije lijeve klijetke, postignuto niže opterećenje na ergometriji, lošije funkcijsko stanje bolesnika prema (NYHA) klasifikaciji i simptomatska ishemija miokarda ustanovljena kontinuiranim snimanjem EKG-a  tijekom 24 sata (Holter EKG-a). Nažalost veći dio bolesnika prije kao i nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ima prekomjernu tjelesnu težinu. U idućem članku analizirati ću utjecaj indeksa tjelesne mase (ITM), odnosno prekomjerne tjelesne težine na pojavnost neželjenih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da premoštenje koronarnih arterija smanjuje rizik nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Međutim, smanjenje rizika ne ovisi samo o operaciji premoštenja koronarnih arterija. Za dodatno smanjenje rizika potrebna je svakodnevna tjelesna aktivnost,  prestanak pušenja nakon operacije i redukcija prekomjerne tjelesne težine.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Bubreg

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]