„Počeši s razlogom“ – znaš li što češeš?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Naslov ovog teksta je pomalo neozbiljan, a provociran je nazivom javno-zdravstvene kampanje pod nazivom „Počeši s razlogom“. Kampanja se odnosi na edukaciju i širenje svjesnosti o mogućnostima i potrebi samokontrole muškaraca sa ciljem što ranije dijagnostike jedne razmjerno rijetke bolesti – tumora testisa…

     Naslov ovog teksta je pomalo neozbiljan, a provociran je nazivom javno-zdravstvene kampanje pod nazivom „Počeši s razlogom“. Kampanja se odnosi na edukaciju i širenje svjesnosti o mogućnostima i potrebi samokontrole muškaraca sa ciljem što ranije dijagnostike jedne razmjerno rijetke bolesti – tumora testisa (sjemenika). Obilno poduprta kvalitetnom, pa rekao bih i nadahnutom, medijskom pomoći ova kampanja je polučila znatan interes u ciljnom pučanstvu – muškarci mlađih dobnih skupina. Isto tako i ne mali broj starijih muškaraca (valjda više čitaju novine i provode vremena pred tv), u kojih bolest nije česta pa ne predstavljaju ciljnu populaciju, zainteresirao se za poruke te kampanje – i „počešao“.

    Tako je u urološke ambulante gotovo nahrupio velik broj muškaraca razne dobi koji su nešto primijetili ili napipali, ili im se učinilo da su napipali, ili nisu napipali ništa pa ih je to zabrinulo, ili „za svaki slučaj – nikad se ne zna“ ili katkad kao da je nešto, a opet nije … !?  Radi se naravno o opipavanju vlastitih sjemenika. Naime, svi koji jesu nešto ili nisu ništa napipali dolaze krajnje zabrinuti ili čak i uplašeni pa ih je teško razuvjeriti u njihove strahove i još teže uvjeriti da (najčešće) nema znakova nikakve bolesti.

    Cilj je ovog teksta podučiti čitatelja što može očekivati opipavajući vlastite testise, što se „krije“ u skrotumu (mošnje), što je normalan nalaz i kakav je to nalaz koji istinski treba pobuditi sumnju na tumor! Prije svega, bilo kakva promjena na koži mošnji (skrotuma), koja je odvojena od samog testisa, načelno ne predstavlja nikakav zabrinjavajući nalaz. Nadalje, uz sam testis odnosno uz njegovu stražnju stranu, uzdužno od gornjeg do donjeg pola testisa, nalazi se jedan mali duguljasti, elastični i katkad blaže bolno osjetljiv organ kojemu je tu i mjesto – zove se epididimis (pasjemenik). On je najdeblji u gornjem dijelu i tu ga muškarci obično i napipaju pa tako jedan normalno smješten, nužan i potreban organ postaje nepotrebno predmet brige i straha. Dakle, ne zaboravite, uz sam testis možete napipati i epididimis – to je normalno! Pažljiviji, pedantniji ili talentiraniji mogu, također u gornjem segmentu testisa, ali s prednje strane napipati paradidimis. To je sitna bezbolna tvorba na površini samog testisa katkad i veličine zrna riže koji predstavlja ostatak iz embrionalnog razvoja. Paradidimis ima svatko, ne može se u svakog napipati, a predstavlja normalan nalaz.

    Dakle, ponovimo – uz sam testis, unutar skrotuma (mošnje) zdravog muškarca možete napipati i epididimis pa katkad i paradidimis. Ono na što treba prilikom opipavanja samog testisa obratiti osobito pažnju jesu veličina (lijevi je normalno nešto niže postavljen i neznatno veći od desnog), konzistencija i bol. Bilo kakvo bezbolno otvrdnuće testisa ili makar samo jednog njegovog dijela znak je za alarm! Radi li se o tumoru takvo otvrdnuće će rasti i postupno zauzimati sve veći dio testisa. Nemojte čekati! Oba zdrava testisa trebaju biti mekano-elastične, u cijelosti homogene konzistencije, pomična unutar skrotuma, blago osjetljiva na grublju manipulaciju. Tumor se, ponavljam, pipa kao bezbolno otvrdnuće unutar samog testisu. Naravno, bit će ga teže napipati raste li u sredini testisa, a lakše ako je pod samom ovojnicom.

    Kad već pipate uputno je znati što možete napipati i što je normalno a što od normalne odstupa. Nije na odmet još jednom naglasiti – bezbolno otvrdnuće testisa ili makar jednog njegovog dijela patološki je nalaz i, tim više što ne boli (!), potražite pomoć urologa. Neka Vas strukture oko testisa – epididimis ili paradidimis – ne uznemire.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Urološka kirurgija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOvdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Infekcija

Uvećani testis – je li to tumor ili infekcija?

Tumor

Meningeom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMeningiomi su najčešći benigni tumori u području središnjeg živčanog sustava. Potječu od moždane ovojnice  arahnoideje, koja   prekriva mozak i leđnu moždinu.  Iako je većina meningioma benigna, ti tumori mogu sporo rasti dok ne postanu vrlo veliki, ako se ne otkriju, a na nekim mjestima mogu biti ozbiljno onesposobljavajući. Drugi oblici meningioma mogu biti agresivniji. Većina […]

Maligno

Površinski bazaliom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBazaliom je vrlo čest maligni tumor kože. Obuhvaća više od tri četvrtine svih vrsta malignih tumora kože, a ujedno se smatra da je i najučestaliji maligni tumor u ljudi. Ubraja se u nemelanomske tumore kože i ima malen metastatski potencijal. Nastaje od  stanica koje se nalaze na donjem dijelu najvišeg sloja kože, bazalnih stanica pa […]

Bubrezi

Kako liječiti male tumore bubrega?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTumor bubrega je postao sve češća dijagnoza i danas je na trećem mjestu učestalosti među tumorima u urologiji. Ovdje pod značenjem riječi tumor mislim samo na solidne (tkivne) tumore, a ne i ciste iako bi, u širem značenju riječi tumor, i one tu pripadale. Nesmiljenim korištenjem ultrazvuka (UZV), kompjutorizirane tomografije (CT) i magnetne rezonance (MR) […]

Tumor

Novo pitanje

Iz iste kategorije

Urologija Depositphotos_267684452_L

Koje bolesti bubrega možemo liječiti perkutanim kirurškim pristupom?

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePerkutana kirurgija bubrega posebna je disciplina iz opusa opće endourologije. Sam izraz „perkutana“ (doslovno označava „kroz kožu“) pomalo je nespretan jer je svaki kirurški pristup bubregu perkutani, ali se ovaj izraz udomaćio i opće je prihvaćen, označavajući endoskopski pristup kanalnom sustavu bubrega. Nikako ne bi trebalo izjednačavati pojmove laparoskopske i perkutane kirurgije bubrega, što laici […]

Urologija Depositphotos_112288080_L

Postoji li menopauza u muškaraca?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLogično se nameće pitanje: postoji li menopauza u muškaraca ili je taj pojam rezerviran samo za žensku populaciju? Ne, nema nikakve rezervacije i procesom starenja određeni oblik gubitka mnogih, ne samo spolnih, funkcija i karakteristika pogađa oba spola, ali na bitno različite načine.Menopauza je uvriježen, prihvaćen i svima dobro poznat pojam. Obilježava razdoblje u životu […]

Urologija Depositphotos_23508319_L

Lijekovi koji se primjenjuju u mokraćni mjehur

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Urologija

Je li normalno da nakon ugradnje JJ proteze imam bolove pri mokrenju i povremenu krv u mokraći, i kroz koji dio mokraćnog sustava proteza prolazi?

Urologija

Jesu li vrijednosti AST 44 i ALT 51 razlog za zabrinutost?

Urologija Depositphotos_643786070_L

Ejakulacija može privremeno podići vrijednost PSA (Prostata Specifični Antigen)

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePSA (prostata specifični antigen) je tumorski marker za rak prostate. Taj marker ne postavlja dijagnozu niti je isključuje, nego definira rizik od raka prostate ili njegova nastanka u budućnosti. Ujedno, ta je pretraga vjerojatno i jedna od najčešćih koja se periodički opetovano radi u muškaraca starijih od 50 godina. Iz sasvim komercijalnih razloga radi se […]

Urologija

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Urologija

Kvaliteta vašeg mokrenja – objektivizacija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePitanje „kako mokrite?“ je naizgled vrlo jednostavno. Odgovor, međutim, nije nimalo jednostavan. Samo mokrenje obavlja se gotovo potpuno automatizmom sve dok je ono normalno pa i ne obraćamo mnogo svjesne pažnje na tu funkciju. Kad se pojave problemi s mokrenjem većina ljudi ima velikih teškoća u pojašnjavanju postojećih tegoba i opisivanju u čemu se tegobe […]