Meningeom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Meningiomi su najčešći benigni tumori u području središnjeg živčanog sustava. Potječu od moždane ovojnice  arahnoideje, koja   prekriva mozak i leđnu moždinu.  Iako je većina meningioma benigna, ti tumori mogu sporo rasti dok ne postanu vrlo veliki, ako se ne otkriju, a na nekim mjestima mogu biti ozbiljno onesposobljavajući. Drugi oblici meningioma mogu biti agresivniji. Većina bolesnika  razvije jedan meningiom; međutim, neki bolesnici  mogu razviti nekoliko tumora koji rastu istovremeno na drugim mjestima mozga ili leđne moždine. Meningiomi se mogu gradirati u 1, 2 ili 3 stupanj ovisno o svojim biološkim karakteristima; odnosno brzini rasta. Meningiomi 1. stupnja sporo rastu i imaju manju vjerojatnost vraćanja  nakon tretmana. Većina meningioma je stupnja 1. Meningiomi 2. stupnja sporo rastu, ali je vjerojatnije da će se vratiti (ponoviti) nakon liječenja. Meningiomi 3. stupnja vrlo su rijetki. Brže rastu i imaju veće šanse za povratak nakon liječenja.

Rizični čimbenici

Rizik od meningioma raste s godinama s dramatičnim porastom nakon 65 godina, s najvećom stopom u osoba u 70-im i 80-im godinama. Djeca u dobi od 0-14 godina su pod najmanjim rizikom. Meningiom je oko tri puta češći kod žena nego kod muškaraca. Uzrok meningioma nije u potpunosti razjašnjen, ali postoje neki čimbenici rizika: zračenje, hormon progesteron, pretilost i neurofibromatoza tipa 2. Meningiomi su češći kod žena, zbog čega se pretpostavlja ženski hormoni mogu igrati ulogu. Neke studije su također sugerirale vezu između raka dojke i rizika od meningioma povezanog s ulogom hormona. Neurofibromatoza tip 2 je rijedak, nasljedni poremećaj živčanog sustava. Osobe s neurofibromatozom tipa 2 često dobivaju benigne tumore živaca po cijelom tijelu. Visok indeks tjelesne mase (BMI) je utvrđeni čimbenik rizika za mnoge vrste tumora, a veća prevalencija meningioma među pretilim osobama uočena je u nekoliko velikih studija. Ali odnos između pretilosti i meningioma nije u potpunosti jasan.

Koji su simptomi?

Budući da su meningiomi obično sporo rastući tumori, često ne uzrokuju vidljive simptome sve dok nisu prilično veliki. Neki meningiomi mogu ostati asimptomatski tijekom čitavog života.  Znakovi i simptomi ovise o veličini i mjestu tumora. Meningiomi se mogu prezentirati s:

-Glavoboljama

-Gubitkom njuha

-Slabošću ekstremiteta

-Smetnjama govora

-Epileptičkim napadima

-Promjenama osobnosti ili ponašanja

-Zbunjenošću

-Gubitkom sluha

-Poremećajima vida.

Kako se dijagnosticiraju meningeomi

Može biti teško dijagnosticirati meningiome iz nekoliko razloga. Budući da je većina meningioma sporo rastuća i prvenstveno pogađaju odrasle, simptomi mogu biti toliko suptilni da ih bolesnik i/ili liječnik mogu pripisati normalnim znakovima starenja. Dodatna zbrka je da neki od simptoma povezanih s meningiomima također mogu biti posljedica drugih zdravstvenih stanja. Pogrešna dijagnoza nije neuobičajena i, zapravo, može potrajati nekoliko godina do ispravne dijagnoze. Za dijagnosticiranje meningioma, neurolog će provesti temeljit neurološki pregled. Sofisticirane tehnike snimanja mozga (MR) mogu pomoći u dijagnosticiranju meningioma. Ponekad je jedini način da se postavi konačna dijagnoza meningioma putem biopsije. Neurokirurg izvodi biopsiju kako bi dobio tkivo za pregled. Neuropatološki se može točno utvrditi vrsta  tumora te njegov stupanj te ovisno o tome  preporučiti odgovarajuće kliničko liječenje.

Koje su mogućnosti liječenja meningeoma?

Liječenje meningioma ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući:

-Veličinu i mjesto meningioma

-Brzinu rasta

-Dob bolesnika kao i cjelokupno zdravlje.

Aktivno liječenje nije potrebno za sve bolesnike s meningiomom. Mali, sporo rastući meningiom koji ne uzrokuje znakove ili simptome možda neće zahtijevati liječenje. U tom slučaju potrebno je pratiti kliničko stanje te pratiti da li postoji rast meningeoma.

Meningiomi su prvenstveno benigni tumori s definiranim granicama koji omogućuju potpuno kirurško uklanjanje, što nudi najbolju šansu za izlječenje. Neurokirurg otvara lubanju kroz kraniotomiju kako bi omogućio potpuni pristup meningiomu. Cilj operacije je potpuno uklanjanje meningioma, uključujući vlakna koja ga pričvršćuju na omote mozga i kosti. Međutim, potpuno uklanjanje može nositi potencijalne rizike koji mogu biti značajni, osobito kada je tumor zahvatio moždano tkivo ili okolne vene. Iako je cilj operacije uklanjanje tumora, na prvom mjestu je očuvanje ili poboljšanje neuroloških funkcija bolesnika. Kod bolesnika koji nemaju simptome ili su simptomi blagi kao i kod starijih bolesnika s vrlo sporo napredujućim simptomima te kod bolesnika  za koje operativno liječenje nosi značajan rizik promatranje redovitim pregledima i magnetskom rezonancom može biti terapija izbora.  Osim operativnog zahvata koristi se i terapija zračenjem odnosno  stereotaktička radiokirurgija (Gamma Knife). Suprotno svom nazivu, radiokirurgija ne uključuje skalpele ili rezove. Radiokirurgija se obično obavlja u ambulantnim uvjetima za nekoliko sati. Radiokirurgija može biti opcija za osobe s meningiomima koji se ne mogu ukloniti konvencionalnom operacijom ili za meningiome koji se ponavljaju unatoč liječenju. Terapija zračenjem koristi visokoenergetske rendgenske zrake za ubijanje stanica tumora i   za smanjenje tumora. Cilj terapije zračenjem je uništiti sve preostale stanice meningioma i smanjiti mogućnost da se meningiom ponovno pojavi. Ovaj tretman ima tendenciju manjeg oštećenja tkiva u blizini tumora.

Prognoza

U odraslih je dob bolesnika u trenutku postavljanja dijagnoze jedan od najsnažnijih prediktora ishoda. Općenito, što je bolesnik mlađi, to je  prognoza bolja. Općenito je bolji ishod ako se cijeli tumor kirurški ukloni; međutim, to nije uvijek moguće zbog mjesta tumora.

Meningeomi su najčešći tumori središnjeg živčanog sustava koji su često benigni.  Većina meningioma raste vrlo sporo, često tijekom mnogo godina bez izazivanja simptoma. U nekim slučajevima, njihov učinak na susjedno moždano tkivo, živce ili žile može uzrokovati ozbiljnu invalidnost. Budući da većina meningioma raste sporo, često bez ikakvih značajnih znakova i simptoma, ne zahtijevaju uvijek hitno liječenje i mogu se pratiti tijekom vremena.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Urološka kirurgija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOvdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Glavobolja

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Bol

Što može uzrokovati probadajuću bol u glavi i trnjenje lica i ruke uz uredan CT?

Bazilarna

Bazilarna migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePredstavlja  rijedak, specifičan oblik  migrene koja počinje simptomima moždanog debla poput  vrtoglavice, otežanog  govora, gubitka kordinacije i smetnji sluha koji prethode samoj glavobolji.  Te  promjene se  nazivaju aurom i javljaju se  otprilike 10 do 45 minuta prije same glavobolje. Glavobolja obično počinje na jednoj strani glave, a zatim se postupno širi i postaje sve jača. […]

Glava

Što može uzrokovati jako zujanje u glavi i osjećaj struje u tijelu te trebam li napraviti magnetsku rezonancu?

Tortikolis

Tortikolis kod dojenčadi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvako novorođenče ima omiljenu stranu na koju usmjerava lice, ali kod neke djece postoji stanje koje nazivamo tortikolis i koje im onemogućava da okreću glavu podjednako u lijevo i u desno. Što je tortikolis? Značenje pojma ‘tortikolis’ je ‘iskrivljeni vrat’. To stanje može biti urođeno ili stečeno. Kongenitalni ili urođeni tortikolis uočavamo neposredno po porodu […]

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Neurologija shutterstock_2229211445

Kako liječiti paraplegiju

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaplegija – liječenje i rehabilitacija Paraplegija je stanje koje utječe na kretanje i osjet u donjoj polovici tijela, najčešće kao posljedica oštećenja leđne moždine. Iako paraplegija znatno utječe na život osobe, to ne znači da su oporavak, neovisnost ili ispunjen život nemogući. Terapija i rehabilitacija imaju središnju ulogu u pomaganju osobama s paraplegijom da se […]

Neurologija

Je li šetnja i kretanje po planu s myspine-app.com primjerena i sigurna nakon operacije velike hernije diska L5-S1, i u kojoj mjeri je normalno osjećati umor i nelagodu tri tjedna nakon zahvata?

Neurologija shutterstock_2366371795

Što je paraplegija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što mogu značiti prolazni trnci u rukama, smetnje vida i glavobolja uz uredne neurološke pretrage?

Neurologija shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Neurologija shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]