Arterijska hipertenzija u mlađoj životnoj dobi i rizik kardiovaskularnih događaja

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Arterijska hipertenzija glavni je čimbenik rizika za kardiovaskularni morbiditet i mortalitet širom svijeta. Cilj je liječenja povišenog krvnog tlaka postignuti ciljne vrijednosti tj. normalne vrijednosti krvnog tlaka. Povišeni krvni tlak poznati je rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti bilo da se pojavi u mlađoj ili starijoj životnoj dobi. Rezultati novijih istraživanja ukazuju na važnost razlikovanja arterijske hipertenzije u mlađoj životnoj dobi od one koja se pojavi u starijoj životnoj dobi.

Arterijska hipertenzija glavni je čimbenik rizika za kardiovaskularni morbiditet i mortalitet širom svijeta. Cilj je liječenja povišenog krvnog tlaka postignuti ciljne vrijednosti tj. normalne vrijednosti krvnog tlaka. Povišeni krvni tlak poznati je rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti bilo da se pojavi u mlađoj ili starijoj životnoj dobi. Rezultati novijih istraživanja ukazuju na važnost razlikovanja arterijske hipertenzije u mlađoj životnoj dobi od one koja se pojavi u starijoj životnoj dobi. Postavlja se pitanje koja je razlika između arterijske hipertenzije koja se pojavi u mlađoj životnoj dobi od one koja se pojavi u starijoj životnoj dobi? Odgovor na ovo pitanje dali su nam rezultati Framinghamske studije. Istraživanje je provedno na 5209 bolesnika, a dizajn studije bio je takav da su obuhvaćene dvije generacije ispitanika.

Arterijska hipertenzija koja se pojavila do 55 godine života smatrala se u mlađoj životnoj dobi,  a nakon 55 godine života smatrala se u starijoj živtonoj dobi. Ispitivana je pojavnost arterijske hipertenzije u  roditelja prije 55 godine te nakon 55 godine života. Također je ispitivan utjecaj na pojavnost arterijske hipertenzije u potomaka hipertoničara. Incidencija arterijske hipertenzije na 1000 bolesnika godišnje bila je 5,9 u potomaka čiji roditelji nisu imali povišeni krvni tlak, a 8,3 bila je u potomaka  ako su jedan ili oba roditelja imali povišeni krvni tlak nakon 55 godine, te 11  ako je jedna od roditelja imao povišeni krvni tlak prije 55 godine života. Visoka incidencija od 18,9 bila je u potomaka kojima su oba roditelja imala arterijsku hipertenziju prije 55 godine života.

Rezultati istraživanja su pokazali da je incidencija arterijske hipertenzije bila gotovo tri puta veća u onih potomaka čiji su roditelji  imali arterijsku hipertenziju prije 55 godine života nego u potomaka čiji roditelji nisu imali arterijsku hipertenziju. Ispitivani su svi kardioavskularni uzroci smrti, koronarna bolest kao uzrok smrti i nekardijalne bolesti kao uzrok smrti u ispitanika prve generacije s obzirom na pojavnost arterijske hipertenzije u odnosu na mlađu ili stariju životnu dob.  

U bolesnika s arterijskom hipertenzijom do 45 godine života sve kardiovaskularne bolesti bile su uzrok smrti u 25,6% slučajeva, a od toga koronarna bolest bila je uzrok smrti u 29,4% slučajeva. Nekardijalne bolesti kao uzrok smrti bile su u 15,9%  bolesnika. U bolesnika s arterijskom hipertenzijom u dobi od 46-54 godine najčešći uzrok smrti bila je koronarna bolest u 19,1% slučajeva, a nekardijalne bolesti u 13,9% slučajeva. U bolesnika u kojih je arterijska hipertenzija ustanovljena nakon 65 godine života koronarna bolest srca kao uzrok smrti bila je u 12,5% slučajeva, a nekardijalne bolesti u 21,4% slučajeva. Vrlo je zanimljiv podatak o broju pušača u pojedinim skupinama bolesnika.

U skupini bolesnika sa svim kardiovaskularnim uzrocima smrti je bilo 60,6% pušača, s koronarnim uzrocima smrti 63%, a s nekardijalnim uzrocima smrti 59,2% pušača. Rezultati istraživanja pokazali su da je vrlo veliki broj pušača među bolesnicima prve generacije u svim ovim skupinama. Usporedba arterijske hipertenzije u mlađoj životnoj dobi s kasnom pojavom ove bolesti pokazuje povezanost pojave ove bolesti u mlađoj životnoj dobi s većim kardiovaskularnim mortalitetom. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da je pojava arterijske hipertenzije u roditelja u mlađoj životnoj dobi  prediktor  pojave ove bolesti i u potomaka. Pojavnost arterijske hipertenzije u roditelja starije životne dobi nije prediktor pojave bolesti u potomaka.

U zaključku možemo naglasiti da  je pojava povišenog krvnog tlaka u roditelja u mlađoj životnoj dobi prediktor pojave ove bolesti i u potomaka. Buduća istraživanja možda će nam dati odgovor na pitanje možemo li uzeti u obzir dob u kojoj se javlja arterijska hipertenzija za precizniju procjenu kardiovaskularnog rizika bolesnika.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prosnivanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Nespušteni testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje