Konzumiranje alkoholnih pića i fibrilacija atrija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rezultati meta-analize 23 studije koje su provedene na 29 547 ispitanika pokazuju da je blago konzumiranje alkoholnih pića povezano sa srednje visokim kardiovaskularnim rizikom.

Rezultati meta-analize 23 studije koje su provedene na 29 547 ispitanika pokazuju da je blago konzumiranje alkoholnih pića povezano sa srednje visokim kardiovaskularnim rizikom.

Rezultati praćenja 859 420 ispitanika tijekom 12 godina u meta-analizi 7 prospektivnih studija sa 12 554 slučaja fibrilacije atrija također pokazuju pozitivnu korelaciju između konzumiranja alkoholnih pića i fibrilacije atrija. Analizom podataka utvrđeno je da za svako dodatno alkoholno piće koje se popije na dan povećava se incidencija fibrilacije atrija za 8%.

Relativni rizik za fibrilaciju atrija je 1,08 za osobe koje popiju do 7 standardnih pića tjedno, te 1,14 za osobe koje popiju 14 standardnih pića tjedno i 1,26 za osobe koje popiju 21 standardno piće tjedno.

Kako se povećava broj ispijenih pića tjedno tako se i povećava relativni rizik za  fibrilaciju atrija; relativni rizik je 1,36 za 28 popijenih standardnih pića tjedno, a 1,47 za 35 popijenih standardnih pića tjedno.

Rizik nastanka fibrilacije atrija povećan je za 17% kod žena koje popiju više od 14 standardnih pića tjedno, a kod muškaraca rizik je povećan za 25% koji popiju više od 21 standardno piće tjedno. Brojne studije pokazuju relativno nisku incidenciju fibrilacije atrija u ispitanika koji konzumiraju akoholna pića. U analizi podataka možemo naći neka ograničenja pojedinih opservacijskih studija koja mogu utjecati na rezultate istraživanja.
Jedno od tih ograničanja je kvantitativno određivanje potrošnje alkohola temeljem iskaza samih sudionika istraživanja. Ovako dobiveni podaci mogu ponekad biti nepouzdani. Podaci o količini konzumiranih alkoholnih pića bili bi pouzdani kada bi se određivala koncentracija alkohola u krvi ili u mokraći ispitanika.
Drugo ograničenje je što se tiče epizoda fibrilacije atrija koje mogu biti asimptomatske, međutim većina studija uzima u obzir samo simptomatske fibrilacije atrija koje su dokazane elektrokardiografski. Jedino su dvije studije i to Framinghamska i Copenhagen City Heart studija rutinski koristile EKG za otkrivanje fibrilacije atrija  tijekom višegodišnjeg praćenja ispitanika. U obje studije više su korišteni podaci bolničkih hospitalizacija nego podaci o fibrilaciji atrija iz primarne zdravstvene zaštite.
Treće ograničenje nekih studija je uzimanje u obzir samo ustanovljene fibrilacije atrija, a isključivanje undulacije atrija. Temeljem rezultata provedenih istraživanja nije bilo moguće ustanoviti koja bi bila sigurna dnevna količina alkoholnih pića koja bi se mogla preporučiti bolesnicima s fibrilacijom atrija. Preporuke se temelje na opservacijskim i nerandomiziranim studijama.
Zbog svega navedenog ne preporuča se konzumiranje alkoholnih pića bolesnicima s fibrilacijom atrija. Konzumiranje alkoholnih pića u većim količinama dobro je utemeljen čimbenik rizika za fibrilaciju atrija, a  također može biti važan čimbenik za arterijsku hipertenziju tj. povišeni krvni tlak i pretilost.

U kohorti od 8 602 ispitanika također je ustanovljen povišeni rizik nastanka fibrilacije atrija čak 2,68 za ispitanike koji piju veće količine alkoholnih pića (više od 40 standardnih pića na tjedan), uz povišeni rizik za pretilost i za arterijsku hipertenziju. Konzumiranje alkoholnih pića može biti odgovorno za arterijsku hipertenziju u oko 16% bolesnika, a incidencija arterijske hipertenzije se povećava za oko 40% kod konzumiranja više od 14 standardnih alkoholnih pića tjedno. Ispitanici koji svakodnevno konzumiraju alkoholna pića imaju također povišeni rizik progresije paroksizmalne fibrilacije atrija u perzistentnu uz povećanje rizika tromboembolijskih događaja.

U zaključku možemo naglasiti da je konzumiranje alkoholnih pića dobro utemeljen čimbenik rizika za fibrilaciju atrija. Osim fibrilacije atrija konzumiranje većih količina alkoholnih pića povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije, hipertrofije lijeve klijetke, kardiomiopatije i pretilosti.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

CoQ10

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Hepatitis C

 Ciroza jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ciroza jetre je teška kronična bolest koja nastaje kao posljedica dugotrajnog oštećenja jetrenog tkiva. Ova bolest postupno uništava zdravu jetru, zamjenjujući njezine funkcionalne stanice ožiljnim tkivom. Kako je jetra jedan od najvažnijih organa u tijelu, oštećenje njenog tkiva može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Ciroza se razvija polako i često bez simptoma u početku, ali […]

Srce

Kardiološko pitanje

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Alkohol

Konzumacija alkohola

Antidepresivi

Utjecaj vrućina na bolesti i djelovanje lijekova

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ta pasja vrućina! Pasja vrućina više nije iznimka u ljetnim mjesecima nego je postala pravilo. Visoke temperature, povećani postotak vlage u zraku te nagle promjene atmosferskih tlakova najviše utječu na ranjive skupine kao što su starije osobe, trudnice, djeca i bolesnici s kroničnim bolestima. Kako se temperature ovih dana često penju preko 30 stupnjeva, postavlja […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]