Bol – antidepresivi – 13. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Navedeni lijekovi se koriste u liječenju depresije; postoji nekoliko skupina lijekova i nisu svi jednako djelotvorni u liječenju boli…

Antidepresivi

Navedeni lijekovi se koriste u liječenju depresije, postoji nekoliko skupina navedenih lijekova i nisu svi jednako djelotvorni u liječenju boli. Lijek iz skupine tricikličkih antidepresiva te lijekovi koji blokiraju ponovnu pohranu serotonina i noradrenalina kao duloxetin i venlafaxin se koriste kod neuropatske boli. Prilikom upotrebe antidepresiva važno je naglasiti da ovi lijekovi ne djeluju odmah, poput ibuprofena. Važno je da se uzimaju redovito i ustrajno uz pridržavanje uputa korištenja lijeka. Nuspojave ne djeluju dugo i s vremenom se smanjuju, a antidepresivi ne izazivaju ovisnost. Navedeni lijekovi se uzimaju isključivo na preporuku liječnika, te uz recept.

  • Amitritilin – je lijek iz skupne tricikličkih antidepresiva. Koristi se za liječenje neuropatske boli, a može se kombinirati i s antiepilepticima u liječenju neuropatske boli. Vjerojatno neće biti koristan za neuropatsku bol koja je uzrokovana virusom humane imunodeficijencije (HIV) ili kemoterapijom (lijekovima za liječenje karcinoma). Može biti od pomoći prilikom liječenja neuropatske boli uzrokovane radikulopatijom (pritisak na periferni živac, kao npr. kod bolesti intravertebralnog diska kao bol u leđima sa širenjem u nogu), herpes zoster virusom (postherpetična neuralgija) i slično. Navedeni lijek se uzima predvečer, jer je koristan i u regulaciji sna. Zbog nuspojava ovog lijeka koristi se u manjoj dozi, uglavnom 10 ili 25 mg. No, također je važno reći da omogućuje ublažavanje neuropatske boli kod određenog broja bolesnika, ali ipak ne kod svih. S uporabom ovih lijekova treba biti oprezan kod bolesti srca i krvnih žila, starijih osoba, osoba koje imaju psihičke bolesti, te već uzimaju neki antidepresiv, kod povišenog očnog tlaka, kao i kod bubrežnih bolesnika.
  • Lijekovi koji blokiraju ponovnu pohranu serotonina i noradrenalina (duloxetin i venlafaxin) – navedeni lijekovi se koriste za liječenje depresije, kao i kod nekih oblika neuropatske boli i fibromijalgije. Navedeni lijekovi se koriste i kod „centralne boli“, odnosno boli nakon moždanog udara ili bolesti kralježničke moždine. Lijekovi se koriste u manjoj dozi nego kod depresije i ne propisuju se kao prvi izbor. Studije su pokazale dobar učinak ove skupine lijekova kod dijabetičke neuropatije, odnosno oštećenja perifernih živaca uzrokovanih šećernom bolešću. Značajnu ulogu imaju i kod bolesnika koji uz neuropatsku bol imaju i depresiju. Nuspojave ove skupine lijekova su: osjećaj umora i malaksalosti, izražena ili budnost ili pospanost, glavobolja, zatvor, suhoća usta, kao i osjećaj vrtoglavice. No, navedene nuspojave uglavnom prođu nakon kraćeg vremena i ovi lijekovi rijetko uzrokuju ozbiljne nuspojave. Prilikom uvođenja lijeka u terapiju je važno postepeno podizanje doze, kao i prilikom isključivanja lijeka iz terapije je bitno postepeno smanjenje doze kroz 2 tjedna. Važno je biti oprezan kod bolesnika koji uzimaju druge antidepresive, kod bolesnika s nereguliranim krvnim tlakom, kao i kod bolesti jetre i oštećenja bubrega.

Kreme i gelovi

U kremama i gelovima za lokalnu upotrebu na bolnom mjestu se uglavnom nalaze NSAID lijekovi (ne – steroidni protuupalni lijekovi). Najčešće korišteni preparati su ibuprofenski gel, kao Neofen plus gel. Navedeni preparati imaju dokazan učinak lokalnog djelovanja na bol, te prilikom nanošenja na bolno mjesto dovode do povišenja koncentracije lijeka lokalno. Ovaj oblik korištenja lijeka je dobar za izbjegavanje sustavnih nuspojava budući da se dobije visoka koncentracija lijeka na potrebnom mjestu, odnosno mjestu bola, te se izbjegnu sustavna upotreba.

Ipak, važno je naglasiti da ovakvom primjenom se može pomoći kod akutne nocioceptivene boli koja je dobro lokalizirana, no kod drugih oblika bola učinak neće biti zadovoljavajući. Nociceptivna bol se javlja kada se aktiviraju osjetni organi u tijelu, obično nastaje oštećenjem tkiva.

Razlikujemo akutnu nociceptivnu bol – udarac u ruku, bol poslije operacije, bol nakon opekline; te dugotrajnu nociceptivnu bol – bol koja traje dulje od 3 mjeseca, kao npr. osteoartritis. U navednim gelovima se mogu nalaziti i drugi preparati koji se koriste za hlađenje ili grijanje bolnog mjesta, ovisno o potrebi, te sami mogu smanjivati bol. Primjer pripravka koji „grije“, te uzrokuje smanjenje boli jest kapsaicin, molekula izolirana iz crvene paprike.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s bulgingom diskusa i urednom medulom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]