Rano otkrivanje fibrilacije atrija u prevenciji moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fibrilacija atrija jedna je od najčešćih srčanih aritmija i potencijalni je rizik za kardiogeni ishemijski moždani udar. Broj bolesnika s fibrilacijom atrija u stalnom je porastu širom svijeta…

Fibrilacija atrija jedna je od najčešćih srčanih aritmija i potencijalni je rizik za kardiogeni ishemijski moždani udar. Broj bolesnika s fibrilacijom atrija u stalnom je porastu širom svijeta. Njezina učestalost značajno se povećava s dobi bolesnika. Nažalost kod velikog broja bolesnika fibrilacija atrija se otkrije tek  nakon preboljelog moždanog udara. Zbog toga je vrlo važno rano otkrivanje fibrilacije atrija u prevenciji moždanog udara. Smatra se da je rano otkrivanje fibrilacije atrija prvi korak u prevenciji kardiogenog moždanog udara. Međutim, nije uvijek lako dijagnosticirati fibrilaciju atrija, poglavito paroksizmalnu fibrilaciju atrija. Poznato je da su nedijagnosticirane epizode asimptomatske fibrilacije atrija jedan od uzroka ishemijskog moždanog udara. Temeljem analize 6.319 transtelefonskih EKG nalaza ustanovljene su  asimptomatske epizode fibrilacije ili undulacije atrija u 25%  nalaza. Transtelefonski elektrokardiografski monitoring koristi se za otkrivanje srčanih aritmija. Pomoću jednostavnog uređaja bolesnik može u svakom trenutku zabilježiti svoj EKG  i poslati ga telefonskim putem u ustanovu na očitanje odnosno analizu.

Kod bolesnika s akutnim ishemijskim moždanim udarom ustanovljena je fibrilacija atrija u njih 6,8%, a koji do tada nisu imali ustanovljenu fibrilaciju atrija. Ovi bolesnici nisu imali poznatu fibrilaciju atrija u anamnezi. Paroksizmalna fibrilacija atrija trajanja najmanje 30 sekundi ili duže ustanovljna je u 16,1% bolesnika s kriptogenim moždanim udarom ili tranzitornim ishemijskim napadom engl. TIA. Ovi bolesnici nisu imali ranije poznatu fibrilaciju atrija, a uzrok moždanog udara nije bio ustanovljen standardnim dijagnostičkim pretragama uključujući i kontinuirano snimanje EKG-a tijekom 24 sata (Holter EKG). Unatoč brojnim dijagnostičkim postupcima u dosta bolesnika fibrilacija atrija ostaje neotkrivena. Kontrolni pregledi rizičnih bolesnika jednom godišnje uz snimanje EKG-a sigurno bi pripomogli boljoj dijagnostici asimptomatske fibrilacije atrija prije moždanog udara. Vrlo je važno otkriti asimptomatsku fibrilaciju arija i preporučiti trajnu antikoagulantnu terapiju prije moždanog udara. Otkrivanje asimptomatske fibrilacije atrija prva je stepenica u prevenciji kardiogenog moždanog udara u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Pravovremeno otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija uz antikoagulantnu terapiju prije nastanka ishemijskog moždanog udara ima klinički značaj u smanjenju incidencije moždanog udara.

Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja o povezanosti između B-tipa natriuretskog peptida (BNP) i incidencije novonastale fibrilacije atrija u općoj populaciji bez poznate bolesti srca, bez moždanog udara i bez fibrilacije atrija u anamnezi. Rezultati istraživanja pokazuju da je povišena vrijednosti BNP u plazmi korisni prediktor incidencije fibrilacije atrija. Autori istraživanja također su zaključili da je BNP nezavisni čimbenik rizika za fibrilaciju atrija. Ustanovljene su značajno povišene vrijednosti BNP u plazmi u bolesnika sa zatajivanjem srca, povišenim krvnim tlakom, akutnim infarktom miokarda i nestabilnom anginom pektoris. Također su ustanovljene povišene vrijednosti BNP u plazmi u bolesnika nakon ishemijskog moždanog udara. U bolesnika s moždanim udarom i novonastalom fibrilacijom atrija vrijednosti BNP bile su gotovo 6 puta veće nego u bolesnika koji nisu imali fibrilaciju atrija. U općoj populaciji također su ustanovljene značajno više vrijednosti BNP u bolesnika s fibrilacijom atrija  u usporedbi s osobama bez fibrilacije atrija.

Na kraju može se zaključiti da je vrlo važno otkriti asimptomatsku fibrilaciju atrija i preporučiti antikoagulantnu terapiju prije moždanog udara. Otkrivanje asimptomatske fibrilacije atrija prva je stepenica u prevenciji kardiogenog moždanog udara u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Uz EKG, Holter EKG i biomarker BNP može nam pomoći u otkrivanju asimptomatske fibrilacije atrija.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lijekovi

Uznemirenost i nervoza nakon uzimanja terapije za raspoloženje

Krvni tlak ZB (3)

Stope visokog krvnog tlaka kod djece gotovo su se udvostručile u posljednja dva desetljeća

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteGlobalna pojavnost visokog krvnog tlaka među djecom i adolescentima gotovo se udvostručila tijekom proteklih 20 godina, upozorava najveći pregled istraživanja ikad proveden na tu temu. Stručnjaci ističu da je porast hipertenzije u mladih posljedica kombinacije nezdrave prehrane, nedostatka tjelesne aktivnosti i sve veće učestalosti dječje pretilosti. Sve više djece ima visok tlak – stručnjaci upozoravaju […]

Lijekovi Depositphotos_23508319_L

Lijekovi koji se primjenjuju u mokraćni mjehur

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Moždani udar Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Hipertenzija

Holter EKG i holter krvnog tlaka kod 24-godišnje osobe s obiteljskom anamnezom hipertenzije

Lijekovi

Kada san ne dolazi na oči, nesanica

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteŠto je nesanica? Nesanica je definirana kao poremećaj spavanja koji uključuje teškoće usnivanja, održavanja sna ili prerano buđenje, uz osjećaj nedovoljne odmornosti. Simptomi uključuju umor, razdražljivost, slabiju koncentraciju i opće smanjenje kvalitete života. Akutna nesanica često je posljedica stresa, emocionalnih uzbuđenja, promjene rutine ili okoline. Kronična nesanica može biti povezana s anksioznošću, depresijom, lijekovima, kroničnim […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?