Bol je neugodno osjetno i emocionalno iskustvo udruženo s akutnim ili mogućim oštećenjem tkiva ili se javlja prilikom takvog oštećenja. Bol je tjelesno i mentalno, odnosno emocionalno iskustvo.
Što je bol i koje su različite vrste boli?
Bol je neugodno osjetno i emocionalno iskustvo udruženo s akutnim ili mogućim oštećenjem tkiva ili se javlja prilikom takvog oštećenja. Bol je tjelesno i mentalno, odnosno emocionalno iskustvo. Svako iskustvo boli kod pojedinca je ”obojano” iskustvom boli od ranije, odnosno povezano s emocionalnom komponentom koju svaki pojedinac nosi u sebi.
Bol možemo podijeliti na:
• nociceptivna bol: se javlja kada se aktiviraju osjetni organi u tjelu, obično nastaje oštećenjem tkiva. Razlikujemo akutnu nociceptivnu bol: udarac u ruku, bol poslije operacije, bol nakon opekline; te dugotrajnu nociceptivnu bol: bol koja traje dulje od 3 mjeseca, kao npr. fibromijalgija, osteoartritis, te bol kod karcinoma.
• neuropatska bol: nastaje prilikom štetnog utjecaja na živčana vlakna s poremećajem osjeta u najmanje jednoj od sljedećih domena: dodir, hladnoća, toplina, bol, kao npr. bol kod herpes zostera ili bol u licu pri upali trigeminalnog živca.
• psihogena bol: mentalna bolest prethodi napadu boli, a uz bol je tu i psihogena komponenta.
• somatoformni bolni sindrom: je stanje kada psihološki faktori objašnjavaju bol, ali bez postojanja neke psihičke bolesti u pozadini, kao npr psihoza. Ovaj tip boli ima veliki utjecaj na život bolesnika, kao i njegove obitelji.
Općeniti princip liječenja boli jest fokus na tip boli, a ne na dijagnozu uzroka boli. Svaki od navedenih tipova ima poseban način liječenja, zato je važno definirati tip boli. Jedino je prilikom akutne boli važno napraviti dobru dijagnozu i prema dijagnozi liječiti uzrok boli.
Akutna nociceptivna bol
Uzrok ovog tipa boli jest oštećenje tkiva. U različitim stupnjevima su uključena upalna, emocionalna i fiziološka komponenta. Simptomi su u početku izrazito lokalizirani na mjestu oštećenja. Tijekom vremena osjet boli prijelazi više u difuzan tip, odnosno nije više na jednom mjestu (lokalnom mjestu oštećenja). Upalna komponenta predstavlja pulsirajući osjet bola. Emocionalna komponenta predstavlja strah, te dovodi do povećanja osjeta boli. Fiziološke reakcije na stres prilikom bola su: lupanje srca, znojenje, promjene krvnog tlaka, eventualno nesvjestica.
Prilikom dijagnosticiranja ovog tipa bola je važno saznati:
- Odakle dolazi bol; mjesto/struktura u tijelu?
- Karakter boli? (tupa bol – infekcija/upala; žarenje, pečenje, bockanje – živac; intenzivna, pulsirajuća bol – upale; intenzivna bol koja traje cijeli dan – malignitet)?
- Kada je započela bol i kako (odjednom ili polagano)?
- Što izaziva, a što ublažava bol?
- Je li bol prisutna cijeli dan ili određeni dio dana?
- Shvatiti kako se pacijent osjeća?
- Bol se čini razumna u odnosu na preliminarne dijagnoze?
Znaci upozorenja koji zahtijevaju već pozornost za obradu bolesnika su: kada bolesnik ne razumije zašto se bol pojavila, bol je neobično jaka, bolesnik i obitelji izražavaju jasnu zabrinutost, bolesnik odstupa od onoga što se čini razumnim s obzirom na preliminarnu dijagnozu.
Početa obrada uključuje krvnu sliku, hemoglobin, mjerenje tjelesne temperature, i „mjerenje“ boli putem VAS skale.
20.5.2016
