Fibrilacija atrija najčešća je srčana aritmija u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Njezina učestalost značajno se povećava s dobi bolesnika.
Dosadašnja brojna istraživanja dokazala su povezanost između fibrilacije atrija i povećanja rizika od moždanog udara. Međutim, manje je poznato koja je učestalost fibrilacije atrija u bolesnika nakon preboljelog ishemijskog moždanog udara. Rezultati studije provedene u Francuskoj prije par godina dali su nova saznanja o fibrilaciji atrija nakon ishemijskog moždanog udara.
Istraživanje je provedeno na 48 992 bolesnika koji su preboljeli ishemijski moždani udar, a nisu imali dijagnosticiranu fibrilaciju atrija. Praćenje bolesnika bilo je tijekom 15 mjeseci. U kontrolnoj skupini bilo je 826 416 kardioloških bolesnika koji nisu preboljeli moždani udar. Cilj istraživanja bio je ustanoviti učestalost fibrilacije atrija u obje skupine bolesnika tijekom praćenja od 15 mjeseci.
Tijekom praćenja učestalost fibrilacije atrija bila je 7,9 % u skupini bolesnika koji su preboljeli ishemijski moždani udar i 5,9% u kontrolnoj skupini bolesnika. Kod svih bolesnika određivan je broj bodova prema CHA2DS2-VASc bodovnom sustavu. Ovaj bodovni sustav uzima u obzir zatajenja srca, povišeni krvni tlak, dob, ženski spol, šećernu bolest, moždani udar i prolazni ishemijski napadaj (TIA) i vaskularnu bolest. Veći broj bodova povezan je s većim rizikom nastanka moždanog udara. Nakon statističke obrade podataka rezultati istraživanja pokazuju koji su nezavisni prediktori nastanka fibrilacije atrija.
Nezavisni prediktori nastanka fibrilacije atrija su dob između 65 i 74 godine, povišeni krvni tlak, zatajenje srca i bolesti krvnih žila.
Ishemijski moždani udar povezan je s visokim rizikom nastanka fibrilacije atrija tijekom praćenja ove skupine bolesnika. S druge pak strane epizode asimptomatske ili subkliničke fibrilacije atrija koje nisu dijagnosticirane, jedan su od uzroka ishemijskog moždanog udara. U ovom istraživanju nisu navedeni uzroci moždanog udara u ispitivanoj skupini bolesnika.
Rezultati istraživanja ukazuju na veliko kliničko značenje praćenja bolesnika nakon preboljelog ishemijskog moždanog udara u svrhu otkrivanja fibrilacije atrija. Na taj način može se spriječiti veći dio ponovljenih moždanih udara u bolesnika s ustanovljenom fibrilacijom atrija. Adekvatna i učinkovita terapija poglavito antikoagulantna značajno smanjuje incidenciju recidiva ishemijskih moždanih udara. U određivanju terapije od velike nam je pomoći CHA2DS2-VASc bodovni sustav.
Rezultati ovog istraživanja imaju veliku korist za svakodnevnu kliničku praksu. Velika je važnost praćenja bolesnika zbog otkrivanja fibrilacije atrija bolesnika nakon preboljelog ishemijskog moždanog udara.
Vjerojatno će u skoroj budućnosti biti provedena daljnja istraživanja na većem broju bolesnika zbog potvrđivanja rezultata dosadašnjih studija. Pravovremeno otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija nakon preboljelog ishemijskog moždanog udara može imati klinički značaj u smanjenju recidiva moždanog udara.
Na kraju može se zaključiti da je ustanovljena povezanost između ishemijskog moždanog i fibrilacije atrija. Otkrivanje fibrilacije atrija nakon preboljelog moždanog udara sigurno doprinosi smanjenju rizika nastanka ponovljenog moždanog udara.
23.12.2015
