Žalovanje i depresija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Žalovanje je normalna i potrebna reakcija na značajni gubitak ili smrt, a tuga je riječ kojom obično opisujemo osjećaje i reakcije koje pritom doživljavamo.

Pogađa sve ljude te je univerzalna. Žalovanje nalikuje depresiji na mnogo načina. Zajednički su simptomi tuga, gubitak interesa za do tada uobičajene aktivnosti, problemi sa spavanjem, promjene apetita, itd. Proces žalovanja je strogo individualan proces s obzirom na zastupljenost i jačinu znakova te trajanje – premda postoje neke općenite značajke.

U nekih osoba žalovanje počinje odmah pri saznanju o gubitku, u nekih ljudi je odgođeno, u nekih ljudi pak traje kratko, dok u drugih čitav njihov život. Žalovanje prvenstveno ovisi o strukturi osobnosti ožalošćenog, njegovim ranim i kasnijim iskustvima odvajanja i preživjelih gubitaka (smrti). Prema Bowlbyju osobne značajke igraju presudnu ulogu u razumijevanju reakcije na gubitak; spol, godine starosti, stupanj psihičke zrelosti, način na koji izlazimo na kraj sa stresnim situacijama u svakodnevnom životu.

Sa gubitkom osobito teško izlaze na kraj ovisne, granične i narcističke osobnosti. Ipak, žalovanje je znak zdravlja i omogućuje nam prihvaćanje neizlječivih životnih gubitaka. Još je Sigmund Freud, otac psihoanalize, 1917.g. rekao: „Žalovanje nije patološko, ono s vremenom prođe i pokušaj uplitanja u proces nema smisla, čak bi vjerojatno mogao nanijeti štetu:“ Žalovanje je proces, dakle, on traje i omogućuje nam da se polako, u skladu s našim mogućnostima, suočavamo s proživljenim događajem i posljedicama istoga. Nakon prvog šoka i nevjerice, ponekad i negiranja, osobu preplavi velika tuga i osamljenost koju zatim zamjeni ljutnja i depresija. Vrlo je važna podrška obitelji, prijatelja te bliskih osoba kako bi se bol i tuga mogle podijeliti s njima. Nakon toga slijedi prihvaćanje. Prihvaćanje je proces u kojem dolazi do restrukturiranja života osobe.  Gubitak se počinje prihvaćati, a život se nastavlja dalje.

Žalovanje je završeno onda kada možemo misliti bez unutarnje boli o osobi koju smo voljeli i izgubili. Završetak žalovanja obilježen je pronalaženjem stabilnosti, uspostavljanjem novog identiteta i vraćanjem životnih interesa koji se tada prilagođavaju novim okolnostima. Uspješan prijelaz ili završetak žalovanja istovjetan je ozdravljenju i dovodi do rasta i sazrijevanja osobe. Smatra se da proces žalovanja obično traje oko godinu dana.

Izostanak oporavka najčešće je obilježen zaostajanjem na jednoj od faza žalovanja i nemogućnosti prihvaćanja životnih izazova. Sadašnji život doživljava se kao prazan, besmislen te beznadan. Način kako ćemo tugovati i koliko dugo, zapisan je i pohranjen u nama kao otisak iskustva svih naših razdvajanja i svih gubitaka povezanih s ljubavlju i nježnošću – prvenstveno roditelja, da bi bio ponovljen i nanovo proživljen u „novo-starom“ gubitku za nas značajne osobe. Ako je reakcija žalovanja jačeg intenziteta i traje dulje, postoji mogućnost da se razvija depresija. Žalovanje je normalan i zdrav proces, depresija nije. Depresija je bolest jednako kao i povišen tlak ili šećerna bolest. Ako se ne liječi ona može postati bolest koja ugrožava život. Mnoge su rasprave u stručnoj literaturi kad žalovanje postaje depresija, odnosno bolest i kada je i kako trebamo liječiti. Tako je APA (American Psychiatric Association) u novom dijagnostičkom priručniku u kojemu se kao bolest definiraju mnoga stanja za koje je potrebno liječenje ili bolovanje stavila i žalovanje koje se do sada nije nalazilo na popisu  bolesti.

Prema novoj definiciji APA-e koja bi mogla, što se tiče dijagnostike, utjecati i na službeni popis Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pa tako i na ostatak svijeta, žalovanje se pretvara u depresiju, dakle stanje koje je potrebno medicinski tretirati, već nakon dva tjedna. Mnogi njemački i općenito europski liječnici se s ovom definicijom ne slažu.„Tko izuzetno tuguje, formalno ispunjava simptome depresije, no to ne znači da je ta osoba bolesna,“ kažu poznati europski psihijatri i psihoterapeuti. (R.R.) Najveća većina je onih koji se nalaze u žalosti, te bez lijekova i tretmana prebrode smrt voljene osobe ili neki tragičan događaj. Jedan argument protiv stvaranja klasifikacije za “kompliciranu tugu” smatra da to nije jedinstveni mentalni poremećaj. Umjesto toga ona je kombinacija drugih mentalnih poremećaja, kao što su depresija i posttraumatski stresni poremećaj i poremećaj osobnosti, te je se kao takvu tada i terapijski tretira.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

CT

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?

Djeca

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]