Korisni učinci liječenja arterijske hipertenzije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak poznati je čimbenik rizika srčanožilnih bolesti. Liječenje većine bolesnika s povišenim krvnim tlakom provodi se kombinacijom nekoliko antihipertenzivnih lijekova.

U nekih bolesnika hipertoničara prevladava mišljenje da je upitna korist uzimanja antihipertenzivnih lijekova. Nepovjerenje u antihipertenzivnu terapiju proizlazi iz razloga što većina bolesnika nema izražene smetnje zbog povišenog krvnog tlaka. Zbog nedostatka tegoba bolesnici se približno jednako osjećaju kada uzimaju lijekove i kada su bez terapije. Bolesnik jedino može vidjeti da ima niže vrijednosti krvnog tlaka u usporedbi s krvnim tlakom prije početka liječenja. Prema današnjim preporukama ili smjernicama za liječenje arterijske hipertenzije, ciljne vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti sljedeće: sistolički krvni tlak niži od 140 mmHg, a dijastolički krvni tlak niži od 90 mmHg za odrasle osobe. Za bolesnike dijabetičare vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti niže od 140/85 mmHg.

Publicirani su rezultati velikog broja studija koje su ispitivale učinkovitost antihipertenzivne terapije. U klinička istraživanja bio je uključen veliki broj bolesnika s arterijskom  hipertenzijom. U 10 studija koje sam analizirao bilo je uključeno više od 100 000 bolesnika. Praćenje bolesnika u ovim studijama bilo je od 2 do 4,5 godine.

Analizirane su sljedeće studije: ALLHAT, INSIGHT, LIFE, NORDIL, PROGRESS, STOP-2, INVEST, VALUE, CAAP i SHEP. U ovih opsežnim prospektivnim istraživanjima ispitivan je učinak antihipertenzivne terapije na kardiovaskularni morbiditet i mortalitet, moždani udar, zatajenje srca i ukupnu smrtnost. Ispitivani su  lijekovi iz skupina ACE inhibitora, beta-blokatora, blokatora kalcijskih kanala, diuretika i blokatora AT-2 receptora tj. sartana. Rezultati ovih 10 prospektivnih, međunarodnih studija pokazuju korisne učinke antihipertenzivne terapije u smanjenju rizika pojave infarkta miokarda, moždanog udara, zatajenja srca i smanjenje srčanožilne smrtnosti.

Korisni učinci antihipertenzivne terapije dokazani su u ovim istraživanjima i to u smanjenju zatajenja srca za 50%, moždanog udara za 35-40%, infarkta miokarda za 20-25% i u smanjenju ukupne srčanožilne smrtnosti za 21%.

Znači da je pogrešno mišljenje nekih bolesnika da je korisni učinak liječenja visokog krvnog tlaka vidljiv samo u sniženju vrijednosti krvnoga tlaka. Korisni učinci antihipertenzivne terapije su također smanjenje rizika nastanka oštećenja ciljnih organa i sprječavanje nastanka komplikacija.

U zaključku možemo naglasiti da su nedvojbeno dokazani korisni učinci antihipertenzivne terapije kao što su smanjenje incidencije infarkta srca, moždanog udara, zatajenja srca i smanjenje srčanožilne smrtnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Spavanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

ZS

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje