Onečišćenje zraka globalni je problem današnjice. Glavni čimbenici onečišćenja zraka su industrijska postrojenja poglavito rafinerije nafte, željezare, kemijske tvornice, drvna industrija itd.
Veliki doprinos onečišćenju zraka u urbanim područjima jesu ispušni plinovi motornih vozila i peći na kruta goriva. Dobro je poznata povezanost onečišćenja zraka i bolesti dišnog suatava. Manje se govri o utjecaju onečišćenog zraka kojeg udišemo na pojavnost srčanožilnih bolesti. Prema literaturnim podacima onečišćenje zraka ima utjecaja na brojne srčanožilne bolesti kao što su zatajenje srca, iznenadna srčana smrt, srčani udar i moždani udar. Aritmije srca također su povezane s ovim navedenim bolestima.
Novija istraživanja pokazuju da onečišćenje zraka potiče paroksizme fibrilacije atrija. Povećanje broja čestica onečišćenja u zraku povezano je s povećanjem broja epizoda fibrilacije atrija. Zanimljivo istraživanje provedeno je u gradu Bostonu, SAD na bolesnicima koji su imali ugrađeni kardioverter defibrilator (ICD). Implantirani kardioverter defibrilator trajno prati i memorira poremećaje srčanoga ritma. Ispitivanje je provedeno na 167 bolesnika tijekom dvije godine. U ispitivanje nisu bili uključeni bolesnici koji su imali u anamnezi podatak o fibrilaciji atrija. Istovremeno praćene su promjene u dnevnoj koncentraciji čestica onečišćenja zraka.
Onečišćenje zraka mjeri se količinom čestica u jednom m3 zraka tijekom 24 sata. Gornja granica dozvoljenog onečišćenja zraka bila je 35yg/m3 čestica tijekom 24 sata. Grad Boston ima onečišćenje zraka gotovo četri puta manje od dozvoljene gornje granice s prosječnom vrijednošću od 8,4yg/m3 čestica tijekom 24 sata. Koncentracija čestica koje su odgovorne za onečišćenje zraka ovisi o atmosferskim promjenama tj o kiši, vjetru, temperaturi zraka, godišnjem dobu itd.
Rezultati istraživanja pokazali su značajnu povezanost između povećanja onečišćenja zraka i povećanja broja epizoda fibrilacije atrija u trajanju najmanje 30 sekundi. Za svako povećanje onečišćenja zraka od 6,0 yg/m3 ustanovljeno je povećanje broja epizoda fibrilacije atrija za 26%. Rezultati istraživanja pokazuju čvrstu povezanost između onečišćenja zraka i paroksizmalne fibrilacije atrija. Rezultati velikih epidemioloških studija o onečišćenju zraka pokazuju značajan udio fibrilacije atrija u neželjenim događajima i lošem ishodu srčanožilnih bolesnika.
U nekim epidemiološkim studijama koje su ispitivale utjecaj onečišćenja zraka na pojavnost firbilacije atrija problem su bile asimptomatske fibrilacije atrija tj. subkliničke koje nisu bile prepoznate tj. registrirane. Ovaj nedostatak bio je prisutan u ranijim istraživanjima. U novijim istraživanjima ovaj nedostatak je uklonjen korištenjem uređaja koji kontinuirano prate i memoriraju poremećaje srčanoga ritma.
Rezultati ovih novijih istraživanja imalu veliki klinički značaj poglavito za bolesnike koji žive u gradovima i industrijskim područjima s većim onečišćenjem zraka. Sigurno je potrebno još mnogo toga učiniti na smanjenju emisija brojnih onečišćivača zraka i na taj način smanjiti opasnost za zdravlje ljudi i opasnost za okoliš.
U zaključku važno je naglasiti da rezultati studija pokazuju čvrstu povezanost onečišćenja zraka i paroksizmalne fibrilacija atrija. U danima većeg onečišćenja zraka bolesnici s paroksizmalnom fibrilacijom atrija trebali bi smanjiti vrijeme koje provode izvan svojih domova. Na taj način mogu smanjiti broj epizoda fibrilacije atrija i smanjiti rizik tromboembolijskih događaja.
23.12.2015
