Šećerna bolest tip 2 i stabilna angina pektoris – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Loši ishod liječenja bolesnika sa šećernom bolešću tip 2 i stabilnom anginom pektoris određen je trombotskim događajima ili progresijom disfunkcije ventrikula.

Cilj terapije je stabilizirati aterosklerotski plak, prevenirati progresiju plaka i prevenirati ili smanjiti oštećenja koja nastaju zbog rupture plaka i okluzije koronarne arterije. Preventivne mjere uključuju promjene loših životnih navika, farmakološku terapiju i revaskularizaciju miokarda u bolesnika s ishemijom miokarda. Od farmakološke terpije na raspolaganju imamo ACE-inhibitore, blokatore angiotenzinskih receptora, statine i antitrombocitne lijekove.

ACE-inhibitori značajno smanjuju mortalitet i morbiditet  u simptomatskih i asimptomatskih dijabetičara. Kod svih bolesnika sa šećernom bolešću i stabilnom ishemijskom bolešću srca indiciran je ACE-inhibitor ako nema kontraindikacije. Rezultati HOPE studije pokazali su smanjenje infarkta miokarda, moždanog udara ili kardiovaskularne smrtnosti za 25%.

U HOPE kliničkoj studiji bolesnici su primali ACE-inhibitor ramipril ili placebo. Slične rezultate imala je i klinička studija EUROPE, a bolesnici su primali ACE-inhibitor perindopril. U kliničkoj studiji ONTARGET vršena je usporedba ACE-inhibitora ramiprila s telmisartanom, blokatorom angiotenzinskih receptora. Oba lijeka pokazala su učinkovitost u smanjenju smrtnosti zbog kardiovaskularnih uzroka, infarkta miokarda, moždanog udara ili hospitalizacija zbog zatajenja srca.

Temeljem rezultata studija ACE-inhibitor ili blokator angiotenzinskih receptora indiciran je u bolesnika s koronarnom bolešću srca i šećernom bolešću. Međutim, kombinacija ova dva lijeka, tj. istovremena primjena oba lijeka ne preporuča se. Statini su lijekovi za snižavanje masnoća u krvi. U dijabetičara su povišene vrijednosti triglicerida, a snižene su vrijednosti “zaštitnog” HDL kolesterola. Rezultati studija pokazuju da je niski HDL kolesterol nezavisni prediktor kardiovaskularnog rizika i u bolesnika koji nemaju povišene vrijednosti LDL kolesterola.

Meta-analiza 14 studija u kojima je bilo uključeno više od 18 000 dijabetičara pokazala je smanjenje ukupne smrtnosti za 9% i smanjenje velikih vaskularnih događaja za 21%. Podjednako smanjenje smrtnosti također je ustanovljeno i kod nedijabetičara.Vrijeme praćenja bolesnika bilo je 4,3 godine. Statini se mogu kombinirati s fenofibratom, a kombinacija s gemfibrozilom ne preporuča se zbog nuspojava. Antiagregacijski lijek je acetilsalicilna kliselina koji značajno smanjuje ozbiljne vaskularne događaje.

Antitrombocitni lijekovi djeluju na aktivaciju trombocita i smanjuju rizik od nastanka tromba. Kod dijabetičara poznata je povećana aktivacija trombocita, te su korisni i učinkoviti lijekovi koji smanjuju aktivaciju trombocita. Koriste se nakon perkutane koronarne intervencije i implantacije stenta. Bolesnicima savjetujemo promjenu loših životnih navika što uključuje pravilnu prehranu, redukciju prekomjerne tjelesne težine i prestanak pušenja cigareta.Vrlo važna je preporuka bolesnicima o potrebi redovite tjelesne aktivnosti u trajanju 30-60 minuta pet dana u tjednu.

Revaskularizacija miokarda moguća je perkutanom koronarnom angioplastikom ili aortokoronarnim premoštenjem. Rezultati studije BARI 2D pokazuju da dijabetičari sa stabilnom koronarnom bolešću s inicijalnom konzervativnom strategijom tj. optimalnom medikamentnom terapijom imaju smanjenje intervencija za oko 80% tijekom 5 godina. Međutim, inicijalna revaskularizacija miokarda kod dijabetičara bolja je od medikamentne terapije u smanjenju simptoma angine kao i u sprječavanju pogoršanja simptoma angine  tijekom 3 godine praćenja. Rezultati meta-analize studija koje su uspoređivale kiruršku revaskularizaciju miokarda i perkutanu koronarnu intervenciju kod dijabetičara s višežilnom koronarnom bolešću pokazuju veću korist u skupini bolesnika s kirurškom revaskularizacijom miokarda.

U zaključku važno je istaknuti korisnost i učinkovitost antianginoznih lijekova u smanjenju učestalosti i trajanja anginoznih bolova i poboljšanju kvalitete života bolesnika. Moguća je  učinkovita prevencija neželjenih kardiovaskularnih događaja i smanjenje mortaliteta i morbiditeta dijabetičara sa stabilnom anginom pektoris.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Prebiotički ugljikohidrati shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Probiotički soj shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Koilociti shutterstock_1358151035

Preinvazivne promjene rodnice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTo su promjene pločastog epitela rodnice (vagine) povezane s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Takva infekcija može zahvatiti sve organe anogenitalne regije, a glavne odlike takvih intraepitelnih promjena su multifokalnost i multicentričnost. Razlikujemo: VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija), CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) i VIN (vulvarna intraepitelna neoplazija). Uglavnom se ne pojavljuju izolirano. VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija) […]

Bol

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li Holter EKG s povremenim ekstrasistolama razlog za zabrinutost?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]