Postporođajna depresija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rođenje djeteta je u životu  žene i  obitelji jedan od najznačajnijih  događaja.

Bilo da se radi o prvom porodu ili nekom slijedećem, liječnici koji su u doticaju sa ženom (ginekolog, pedijatar, liječnik obiteljske medicine), zatim obitelj i sama žena moraju obratiti pozornost  na psihičko stanje neposredno po porodu, ali i mjesecima kasnije. 

Kada prinova dođe u kuću, pažnja je usmjerena na nju, a često promaknu promjene raspoloženja koje žena može  u razdoblju nakon poroda osjetiti. Ono što također otežava prepoznavanje poremećaja raspoloženja je i očekivanje same žene od sebe same, ali i očekivanja okoline o tome da će rođenje novog člana odmah donijeti veselje, radost, odmah prisutan osjećaj ljubavi i voljenja, a što često i nije tako u svoj svojoj punini. 

U prvom razdoblju nakon poroda žena može osjetiti strah za dijete, biti u dilemi da li će prepoznati sve djetetove signale, potrebe  i da li će se snaći u ulozi majke. Čest je osjećaj tuge, zabrinutosti, faze plakanja bez određenog povoda, a ono što žene najviše prestraši je to što ne  osjećaju emocionalnu bliskost s  djetetom.   Podrška i razumijevanje  okoline uz pomoć u svakodnevnim aktivnostima oko djeteta, te spoznaja da su takva raspoloženja  i strahovi uobičajeni pratioci prvih dana po porodu olakšavaju ženino stanje i pomažu da tegobe kroz tjedan do dva po porodu i prođu. To razdoblje se naziva “baby blues”, ne zahtjeva psihijatrijsku intervenciju i spontano prolazi.

No, ako se takvo tužno raspoloženje zadrži duže vrijeme, ili se tek pojavi mjesec ili par mjeseci po porodu, svakako treba misliti na postporođajnu depresiju, a poglavito ako je žena pri nekom od prethodnih poroda imala tegobe u tom smislu (ili neovisno o trudnoći bolovala od depresije)  ne smiju se promjene raspoloženje ni u kom slučaju zanemariti. Kod postporođajne depresije ne radi se samo o blažoj tuzi, neraspoloženju već se mogu uočiti i ostali simptomi depresije: bezvoljnost, umor, osjećaj iscrpljenosti, pretjerana zabrinutost, nemogućnost uživanja i opuštanja, poremećaj spavanja (nesanica ili pretjerana potreba za spavanjem), poremećaj apetita, pretjerani strah za dijete, osjećaj osobne insuficijencije i neadekvatnosti u ulozi majke što potiče jaki osjećaj krivnje. Krivnju posebno  potiče i očekivanje okoline da se žena veseli i raduje  prinovi, a ona se tako ne osjeća. Kao i svaku depresiju, tako i postporođajnu depresiju mogu pratiti suicidalne misli, ali i misli da se naudi vlastitom djetetu, a rjeđe se pojave i psihotični simptomi.  Nužno je u takvim stanjima potražiti pomoć psihijatra, nikako tegobe zanemariti,  umanjiti im  važnost  i ozbiljnost i čekati da spontano prođu.

Razgovor s psihijatrom (suportivna psihoterapija) te ordiniranje lijekova (antidepresiva i anksiolitika) koji su često nužni u tretmanu postporođajne depresije čine najčešći pristup navedenoj problematici. Pažnja i razumijevanje okoline kojoj  je također potrebno jasno i jednostavno objasniti o čemu se radi, svakako je od nezaobilazne pomoći. U rjeđim slučajevima potrebo je i bolničko liječenje (ono je nužno u stanjima psihotične depresije,  suicidalnog rizika ili agresivnih promišljanja usmjerenih na  dijete).

Smatra se da je su u  podlozi postporođajne depresije hormonalne promjene u organizmu žene nakon poroda, ali i sklonost depresiji iz ranijih životnih razdoblja. Nepovoljna obiteljska situacija, egzistencijalni problemi, neželjena i neplanirana trudnoća mogu također biti pokretač razvoja  postporođajne depresije. Procjenjuje se da jedna od deset žena oboli od blažeg oblika  postporođajne depresije, a samo manji broj od težeg poremećaja, ali na žalost samo manji broj njih i  potraži liječničku pomoć. Uz sve gore navedene simptome depresije, pojavljuju se sram  i neugoda zbog tegoba, te strah od osude okoline što još više može otežati psihičko stanje  u sklopu posporođajne depresije. Postporođajnu depresiju  treba shvatiti ozbiljno  i u skladu s time potražiti stručnu pomoć.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Imunološke komplikacije Depositphotos_179598782_L

Osnove transplantacije bubrega – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Glavobolja

Mogu li bolovi u vratnoj kralježnici uzrokovati šum u ušima i glavobolje?

Osteonekroza Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Vrtoglavica

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]