Postporođajna depresija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rođenje djeteta je u životu  žene i  obitelji jedan od najznačajnijih  događaja.

Bilo da se radi o prvom porodu ili nekom slijedećem, liječnici koji su u doticaju sa ženom (ginekolog, pedijatar, liječnik obiteljske medicine), zatim obitelj i sama žena moraju obratiti pozornost  na psihičko stanje neposredno po porodu, ali i mjesecima kasnije. 

Kada prinova dođe u kuću, pažnja je usmjerena na nju, a često promaknu promjene raspoloženja koje žena može  u razdoblju nakon poroda osjetiti. Ono što također otežava prepoznavanje poremećaja raspoloženja je i očekivanje same žene od sebe same, ali i očekivanja okoline o tome da će rođenje novog člana odmah donijeti veselje, radost, odmah prisutan osjećaj ljubavi i voljenja, a što često i nije tako u svoj svojoj punini. 

U prvom razdoblju nakon poroda žena može osjetiti strah za dijete, biti u dilemi da li će prepoznati sve djetetove signale, potrebe  i da li će se snaći u ulozi majke. Čest je osjećaj tuge, zabrinutosti, faze plakanja bez određenog povoda, a ono što žene najviše prestraši je to što ne  osjećaju emocionalnu bliskost s  djetetom.   Podrška i razumijevanje  okoline uz pomoć u svakodnevnim aktivnostima oko djeteta, te spoznaja da su takva raspoloženja  i strahovi uobičajeni pratioci prvih dana po porodu olakšavaju ženino stanje i pomažu da tegobe kroz tjedan do dva po porodu i prođu. To razdoblje se naziva “baby blues”, ne zahtjeva psihijatrijsku intervenciju i spontano prolazi.

No, ako se takvo tužno raspoloženje zadrži duže vrijeme, ili se tek pojavi mjesec ili par mjeseci po porodu, svakako treba misliti na postporođajnu depresiju, a poglavito ako je žena pri nekom od prethodnih poroda imala tegobe u tom smislu (ili neovisno o trudnoći bolovala od depresije)  ne smiju se promjene raspoloženje ni u kom slučaju zanemariti. Kod postporođajne depresije ne radi se samo o blažoj tuzi, neraspoloženju već se mogu uočiti i ostali simptomi depresije: bezvoljnost, umor, osjećaj iscrpljenosti, pretjerana zabrinutost, nemogućnost uživanja i opuštanja, poremećaj spavanja (nesanica ili pretjerana potreba za spavanjem), poremećaj apetita, pretjerani strah za dijete, osjećaj osobne insuficijencije i neadekvatnosti u ulozi majke što potiče jaki osjećaj krivnje. Krivnju posebno  potiče i očekivanje okoline da se žena veseli i raduje  prinovi, a ona se tako ne osjeća. Kao i svaku depresiju, tako i postporođajnu depresiju mogu pratiti suicidalne misli, ali i misli da se naudi vlastitom djetetu, a rjeđe se pojave i psihotični simptomi.  Nužno je u takvim stanjima potražiti pomoć psihijatra, nikako tegobe zanemariti,  umanjiti im  važnost  i ozbiljnost i čekati da spontano prođu.

Razgovor s psihijatrom (suportivna psihoterapija) te ordiniranje lijekova (antidepresiva i anksiolitika) koji su često nužni u tretmanu postporođajne depresije čine najčešći pristup navedenoj problematici. Pažnja i razumijevanje okoline kojoj  je također potrebno jasno i jednostavno objasniti o čemu se radi, svakako je od nezaobilazne pomoći. U rjeđim slučajevima potrebo je i bolničko liječenje (ono je nužno u stanjima psihotične depresije,  suicidalnog rizika ili agresivnih promišljanja usmjerenih na  dijete).

Smatra se da je su u  podlozi postporođajne depresije hormonalne promjene u organizmu žene nakon poroda, ali i sklonost depresiji iz ranijih životnih razdoblja. Nepovoljna obiteljska situacija, egzistencijalni problemi, neželjena i neplanirana trudnoća mogu također biti pokretač razvoja  postporođajne depresije. Procjenjuje se da jedna od deset žena oboli od blažeg oblika  postporođajne depresije, a samo manji broj od težeg poremećaja, ali na žalost samo manji broj njih i  potraži liječničku pomoć. Uz sve gore navedene simptome depresije, pojavljuju se sram  i neugoda zbog tegoba, te strah od osude okoline što još više može otežati psihičko stanje  u sklopu posporođajne depresije. Postporođajnu depresiju  treba shvatiti ozbiljno  i u skladu s time potražiti stručnu pomoć.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mišići shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Fascikulacije shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Grinje shutterstock_2669838723

Zašto sada imam alergiju, a prije nisam?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Mišić

Što može uzrokovati rasprostranjene mišićne trzaje bez slabosti uz uredne nalaze i kada su potrebne dodatne pretrage?

Alergije shutterstock_1454227460

Nestaju li neke alergije s vremenom i zašto neke da, a neke ne?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Epilepsija

Što može uzrokovati ponovni epileptički napadaj nakon dužeg razdoblja bez napadaja unatoč terapiji?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako smanjiti nagle emocionalne promjene i impulzivno ponašanje u odnosima?

Psihijatrija shutterstock_718245883

Prekomjerno pijenje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMjesec siječanj bio je posvećen javnozdravstvenoj akciji pod nazivom „Suhi siječanj“, a odnosio se na konzumaciju alkohola. Glavno pitanje koje se postavljalo i na koje se pokušalo odgovoriti jest koliko je zapravo u redu popiti jer je često prisutna zbunjenost oko unosa alkohola dok poruke često bude vrlo različite. Prema Američkim prehrambenim smjernicama od 2020. […]

Psihijatrija shutterstock_1997875346

Uporaba kanabisa i pojava tjeskobe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novom istraživanju autora Myrana i suradnika objavljenom u časopisu The Lancet journal eClinicalMedicine, obrasci korištenja kanabisa koji navode pacijente da se jave na pregled u hitnu službu mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja i pogoršati anksiozne poremećaje kod pacijenata koji ih već imaju. U studiji koja je obuhvatila više od 12 milijuna sudionika, oko 24% […]

Psihijatrija shutterstock_2250489243

Perinatalni psihički poremećaji

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema istraživanju Kare Zivin i suradnika sa Sveučilišta Michigan, objavljenom u časopisu Health Affairs, broj žena s perinatalnim poremećajem raspoloženja i anksioznosti (PMAD) naglo je porastao u Sjedinjenim Državama. Njihova studija istraživala je trendove po državama i vremenskim razdobljima. Studija pokazuje kako je između 2008. i 2020. godine, u nacionalnoj kohorti od 750 004 žena […]

Psihijatrija

Je li ovaj način postupnog ukidanja navedenog lijeka ispravan i siguran?

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]