Primarna prevencija fibrilacije atrija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Fibrilacija atrija najčešća je srčana aritmija. Prevalencija i incidencija fribrilacije atrija u velikom je porastu. Danas otprilike 2,7 milijuna osoba u SAD-u  ima fibrilaciju atrija.

Očekuje se povećanje ovog broja bolesnika na 12 milijuna u 2050. godini. Fibrilacija atrija čvrsto je povezana s moždanim udarom. Bolesnici s fibrilacijom atrija imaju 5 puta veći rizik nastanka ishemijskog moždanog udara. Fibrilacija atrija odgovorna je za otprilike pola fatalnih cerebrovaskularnih događaja. Današnji napredak u antiaritmijskoj i antikoagulantnoj terapiji kao i u nefarmakološkom liječenju fibrilacije atrija značajno doprinosi učinkovitosti i sigurnosti modernog liječenja fibrilacije atrija.

Da bismo smanjili broj bolesnika s novonastalom fibrilacijom atrija potrebno je usredotočiti aktivnosti u preventivnoj strategiji. Starija životna dob je najvažniji prediktor fibrilacije atrija. Prevalencija fibrilacije atrija je oko 0,5% u dobi do 60 godine života, a u osoba iznad 80 godina života prevalencija je 10%. S povećanjem životne dobi za svakih 10 godina, dva puta povećava se rizik nastanka fibrilacije atrija. U muškaraca je rizik nastanka fibrilacije atrija 1,5 puta češći nego u žena.

Osim dobi u nezavisne čimbenika rizika ubrajamo arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, hipertrofiju lijeve klijetke, preboljeli infarkt miokarda, zatajenje srca i bolesti srčanih zalistaka. Ostali rjeđi kardijalni uzroci firbrilacije atrija su miokarditis, hipertrofijska kardiomiopatija, bolesti provodnog sustava srca, prirođene srčane greške i bolesti perikarda.

U nekardijalne uzroke fibrilacije atrija ubrajamo hipertireozu, feokromocitom, pretilost, teške infekcije, bolesti dišnog sustava, alkoholizam, poremećaje elektrolitske ravnoteže i hipotermiju. Liječenje ovih predisponirajućih stanja ključ je prevencije firbilacije atrija. Na neke čimbenike rizika za fibrilaciju atrija ne možemo utjecati. Prepoznavanje tih čimbenika rizika ipak je važno za otkrivanje bolesnika i populacijskih grupa s povećanim rizikom.

Bolesnici s multiplim čimbenicima rizika imaju veću mogućnost nastanka fibrilacije atrija i trebaju nam biti primarni cilj u provođenju mjera primarne prevencije. Farmakoterapijska strategija za primarnu prevenciju fibrilacija atrija ubuhvaća antihipertenzivne lijekove, statine, omega-3 masne kiseline i antioksidanse. Blokatori beta-adrenergičnih receptora koriste se za kontrolu srčane frekvencije u bolesnika s fibrilacijom atrija i održavanje sinusnog ritma nakon kardioverzije.

Međutim, njihova uloga u primarnoj prevenciji fibrilacije atrija slabije je definirana. Rezultati istraživanja pokazuju smanjenje rizika nastanka fibrilacije atrija za 27% u bolesnika sa zatajenjem srca koji su primali beta-blokatore. Postoje dokazi da u bolesnika koji su podvrgnuti kardiokirurškim zahvatima beta-blokatori smanjuju rizik nastanka poslijeoperacijske fibrilacije atrija za 15-20%. Beta-blokatori imaju dvostruki učinak, smanjuju rizik nastanka fibrilacije atrija i imaju antihipertenzivni učinak.

Lijekovi iz skupine ACE inhibitora i blokatora angiotenzinskih receptora engl. (ARB), također smanjuju rizik nastanka fibrilacije atrija. ACE inhibitor trandolapril smanjuje incidenciju novonastale fibrilacije atrija za 47% u bolesnika sa sitoličkom disfunkcijom lijeve klijetke nakon infarkta miokarda. Drugi lijek iz ARB skupine losartan također smanjuje rizik nastanka fibrilacije atrija za 33%. I ostali lijekovi iz ARB skupine kao što su kandesartan i valsartan smanjuju rizik nastanka fibrilacije atrija.

Učinci upale, oksidacija lipida i neurohumoralni mehanizmi imaju udjela u aritmogenezi fibrilacije atrija. Statini imaju antifibrilacijski učinak smanjujući razinu CRP, pokazatelja upale. Rezultati studije JUPITER pokazali su smanjenjerizika nastanka fibrilacije atrija za 36%. U ovoj studiji istraživanje je provedeno na 17 000 bolesnika koji su primali statin rosuvastatin. Slično kao statini i omega-3 masne kiseline imaju antiupalni učinak, smanjuju razinu CRP i citokina što je mogući antiaritmijski učinak.

Prospektivne, opservacijske studije  pokazuju učinak omega-3 masnih kiselina na sniženje incidencije fibrilacije atrija. Rezultati istraživanja pokazuju da antioksidansi mogu imati ulogu u prevenciji fibrilacije atrija. Očekujemo buduće multicentrične, prospektivne, randomizirane studije o  učinkovitosti i sigurnosti različitih strategija primarne prevencije fibrilacije atrija. Možda će nam rezultati budućih studija dati odgovore na neka otvorena pitanja o učinkovitosti primarne prevencije fibrilacije atrija. U zaključku važno je naglasiti da rezultati studija pokazuju da je potrebna primarna prevencija fibrilacije. Terapija temeljena na smjernicama za liječenje arterijske hipertenzije, hiperlipidemije i infarkta miokarda korisna je i u primarnoj prevenciji fibrilacije atrija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Spavanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

ZS

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]