Psihički sindromi uzrokovani interferonom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Interferon se primjenjuje u liječenju kroničnog hepatitisa C te različitih malignoma.

Tijekom liječenja interferonom mogu se javiti različite nuspojave. Kao najčešća  nuspojava ističe se depresija, no opisani su i drugi sindromi. Nakon početne primjene visokih doza može se javiti akutno konfuzno stanje, dok se depresivni sindrom obično javlja postepeno i polako tijekom liječenja. Kao puno rjeđa komplikacija navodi se manično stanje. Općenito možemo reći da su nuspojave češće prilikom intravenske i intracerebrovaskularne primjene interferona, nego kod subkutane primjene.

Akutno konfuzno stanje karakterizirano je somnolencijom, dezorijentacijom, otežanim govorom, halucinacijama, psihotomotornom usporenošću, a moguća je i pojava parkinsonizma. U liječenju se preporučuju tipični (konvencionalni) i atipični antipsihotici, dok se benzodiazepini ne preporučuju. Tijekom liječenja ovom akutnog stanja važna je ugodna okolina, kao i adekvatan kontakt s medicinskim osobljem što bolesniku pruža osjećaj sigurnosti.

Velik broj istraživanja govori o značajnoj učestalosti pojave depresivnih sindroma kao posljedica primjene interferona, a premda je interferon direktan uzročnik, simptomi ovog depresivnog sindroma ne razlikuju se od velikog depresivnog poremećaja. Ponekad mogu biti prisutni samo određeni depresivni simptomi. Često su prisutni opća slabost, nesanica, gubitak apetita, osjećaj umora i iscrpljenosti. Da li će netko posljedično razviti depresivni sindrom ovisi o premorbidnim čimbenicima (posebno prethodno postojanje nekog psihijatrijskog poremećaja) i trajanju liječenja interferonom.

No, važno je napomenuti da sve navedeno ne isključuje mogućnost liječenja interferonom, posebno ako je raniji psihijatrijski poremećaj u stabilnoj fazi. Usprkos značajnoj učestalosti preporuka nije rutinsko uvođenje antidepresiva jer se time bolesnici samo izlažu mogućim nuspojavama i većem broju medikamenata. Primjena antidepresiva prije nego započne interferonsko liječenje preporučuje se kod bolesnika koji su već ranije bolovali od depresije ili inače imaju visok rizik za razvoj depresivnog poremećaja. U slučaju da su depresivni simptomi udruženi sa suicidalnim mislima, prekida se liječenje interferonom. Od antidepresiva se preporučuju inhibitori ponovne pohrane serotonina te antidepresivi noradrenalinsko-dopaminskog mehanizma djelovanja.

U određenog broja bolesnika moguća je pojava hipomaničnih ili maničnih simptoma (povišeno raspoloženje, osjećaj umora, razdražljivost), a ponekad je moguća pojava i psihotičnih simptoma. U slučaju da se bolesnik već liječi antidepresivima, treba ih hitno ukinuti, a prekida se i liječenje interferonom. Od medikamenata se preporučuju litij, karbamazepin, valproična kiselina, atipični antipsihotici. Zbog mogućih navedenih psihičkih komplikacija kao posljedica liječenja interferonom, važna je procjena psihijatra prije, ali i tijekom terapije interferonom te što ranije započinjanje liječenja navedenih komplikacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]