Bundeva se uzgaja ne samo zbog jestivog ploda, nego i zbog sjemenki. I meso i sjemenke bundeve bile su vrlo popularna namirnica Indijanaca koji su ih cijenili zbog ljekovitih svojstava i nutritivnog sastava.
Bundeva se uzgaja ne samo zbog jestivog ploda, nego i zbog sjemenki. I meso i sjemenke bundeve bile su vrlo popularna namirnica Indijanaca koji su ih cijenili zbog ljekovitih svojstava i nutritivnog sastava. Iako su danas su sjemenke bundeva sastavni dio recepata mnogih kultura, smatraju se zaštitnim znakom tradicionalne meksičke kuhinje.
Sjemenke bundeve su ukusna, vrijedna, ali i kalorična namirnica. Tako 100 g bućinih sjemenki osigurava čak 546 kcal, ali i mnoštvo hranjivih tvari. Poput drugih sjemenki, gotovo polovinu sadržaja čine ulja koja u svom sastavu sadrže i omega 3 i omega 6 masne kiseline. Ističu se i relativno visokim udjelom proteina (oko 25 %) te obiljem minerala, osobito fosfora, magnezija, bakra, selena i mangana, a zavidan je i sadržaj cinka i željeza. Od vitamina sjemenke bundeve su bogate vitaminom E i vitaminima B skupine (izuzev vitamina B12).
Zdravstvene blagodati
Istraživanja ukazuju na smanjenju učestalost oboljenja prostate u područjima gdje se redovito konzumiraju sjemenke bundeve. Najviše znanstvenih dokaza govori u prilog protektivnog učinka na pojavu benigne hiperplazije prostate. Iako nije poznat mehanizam pozitivnog djelovanja, zaslužnim se smatra jedinstvena kombinacija cinka, lignana i fitosterola sadržanih u sjemenkama bundeve.
Slično sjemenkama sezama, sjemenke bundeve kao odličan izvor magnezija pridonose normalnoj funkciji mišića i živčanog sustava, a zahvaljujući bakru i selenu pridonose zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Zanimljivo istraživanje na štakorima objavljeno u časopisu Pharmacological Research daje naslutiti da dodatak sjemenki bundevi prehrani povoljno djeluje na ublažavanje upala vezanih uz artritis te da se njihov učinak čak može usporediti sa djelovanjem nesteroidnih protuupalnih lijekova. No, za razliku od protuupalnih lijekova koji povisuju razinu oksidiranih masti u zglobovima i na taj način dovode do progresije artritisa, unos sjemenki bundeva ne prate negativne nuspojave. Naravno, potrebna su još daljnja istraživanja kako bi mogli govoriti o blagotvornom učinku sjemenki bundeve na artritis.
Kao dobar izvor željeza sjemenke bundeve mogu biti od velike koristi veganima kojima često nedostaje ovaj važan mineral. Neke od posljedica deficita željeza su umor, podložnost infekcijama te smanjenja sposobnost učenja i koncentracije.
Kulinarska primjena
Većina ljudi sjemenke bundeve unosi putem krušnih proizvoda ili grickajući ih zasebno kao međuobrok. No, zbog osebujnog okusa i vrijednih sastojaka koje sadrže, zaslužuju značajnije mjesto u našoj kuhinji. Kako bi hranjivi sastojci ostali maksimalno očuvani, sjemenke je preporučljivo oljuštiti netom prije upotrebe, pri čemu se ne smije ukloniti sivo- zelenkasta opna osobito bogata nutrijentima.
Sjemenke bundeve se odlično slažu sa salatama, bilo da ih samo posipate po njima bilo u obliku preljeva za salatu načinjenog od samljevenih sjemenki bundeve, češnjaka i peršina pomiješanih sa maslinovim uljem i limunovim sokom. Dodati ih možete i pirjanom povrću, omiljenim žitaricama za doručak, jogurtu ,ali i smjesi za odreske od mesa i povrća.
Ulje iz sjemenki se dobiva hladnim prešanjem, tamno je zeleno boje, lako probavljivo i nutritivno vrlo vrijedno. Koristi se za pripremu raznih salata, ali i kao dodatak povrću i tjestenini.
Za dulji osjećaj sitosti dobro žvačite
Kad grickate bademe, indijske oraščiće, bućine sjemenke…, dobro ih prožvačite. Iako, ove namirnice obiluju kalorijama znanstvenici su ustanovili da dulje žvakanje produljuje osjećaj sitosti: ljudi koji su sjemenke bundeve prožvakali 40 puta prije nego što su ih progutali bili su siti dulje od onih koji su ih prožvakali 25 ili 10 puta. Jedno od objašnjenja veće sitosti je da dobro prožvakana hrana olakšava dobivanje energije.
23.12.2015
