Zašto bi nam šetnja trebala biti nova navika?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Božićni i novogodišnji blagdani su iza nas. U blagdansko vrijeme obično se konzumira kalorijski bogatija hrana, manje se krećemo i to sve zajedno rezultira promjenom tjelesne težine.

Na početku kalendarske godine veliki broj osoba primjećuje povećanje tjelesne težine.

Sada u siječnju je razumljiva i dobro došla svaka odluka o smanjenju tjelesne težine.

O preporukama za smanjenje prekomjerne tjelesne težine koje uključuju dijetalnu prehranu sa smanjenim unosom kalorija, promjene načina ponašanja i tjelesnu aktivnost već je bilo ranije govora. Sada bih želio naglasiti važnost tjelesne aktivnosti kojom možemo smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu. Za smanjenje prekomjerne tjelesne težine vrlo je važna motivacija i redovita tj. svakodnevna tjelesna aktivnost. Preporučam šetnju kao svakodnevnu tjelesnu aktivnost. Za uspješno smanjenje prekomjerne tjelesne težine potrebna je čvrsta odluka o promjeni loših životnih navika. U loše životne navike spada i nedovoljna tjelesna aktivnost. Može nam biti vodilja ova misao „bolje je šetati nego ne činiti ništa“.

Navesti ću primjer jednog muškarca u dobi od 60 godina koji se 2008. godine odlučio započeti svakodnevne šetnje. On je svakog jutra šetao 90 minuta i svaku večer također 90 minuta. Nakon 5 godina osjetio je brojne koristi šetnje, a osjećao se znatno bolje nego prije 5 godina, iako je bio 5 godina stariji. On je opisao subjektivne promjene u pozitivnom smislu izjavom da osjeća kao da se pomlađuje.

Nabrojat ću vam koje su sve brojne koristi svakodnevne šetnje. Svakodnevno se može šetati neovisno o vremenskim prilikama. Tijekom šetnje bolje se osjećamo, sunčani dan nam popravlja raspoloženje, a  kišni dan nas  razveseljava. Šetnja nam također i povećava motivaciju. Šetnja pozitivno utječe na vitamin D. Poznato je da šetnja djeluje okrepljujuće.

Postavlja se pitanje koje je najoptimalnije vrijeme za šetnju? Preporuča se jutarnja šetnja prije doručka. Ako iz nekog razloga nije moguća šetnja ujutro tada je preporuka za šetnju poslije ručka. Ako netko postavlja pitanje kada bi počeo šetati? Moj odgovor je da treba početi šetati odmah, znači već danas. Preporuka je za trajanje šetnje ujutro 30 minuta i navečer 30 minuta svakog dana.

Promjena vremena ne treba biti razlog za odgađanje šetnje. Također boravak izvan mjesta prebivališta nije razlog da nam taj dan prođe bez šetnje. Šetnja je moguća u bilo kojem gradu i po kišnom ili sunčanom danu ili snježnom danu. Mogu navesti iskustvo jednog muškarca koji iznosi svoja zapažanja nakon 10 godina svakodnevne šetnje u trajanju od 60 minuta, pola sata ujutro i pola sata navečer. On je šetao svakog dana neovisno o vremenskim prilikama. Šetao je u svakom gradu u koji je morao poslovno putovati ili boraviti nekoliko dana. On je naveo da mu je šetnja doprinijela emocionalnom i fizičkom poboljšanju.

Iz svega navedenog vidljivo je zašto bi nam šetnja trebala biti nova navika.

Na kraju možemo zaključiti da je siječanj tj. početak godine, mjesec odluke o početku šetnje kojom možemo smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu. Preporuka je trajanje šetnje 30 minuta ujutro prije doručka i 30 minuta navečer. Šetnja je moguća u bilo kojem gradu ili mjestu gdje se nalazimo, a ne bi je trebali izostaviti zbog kišnog ili snježnog dana.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]