Zašto bi nam šetnja trebala biti nova navika?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Božićni i novogodišnji blagdani su iza nas. U blagdansko vrijeme obično se konzumira kalorijski bogatija hrana, manje se krećemo i to sve zajedno rezultira promjenom tjelesne težine.

Na početku kalendarske godine veliki broj osoba primjećuje povećanje tjelesne težine.

Sada u siječnju je razumljiva i dobro došla svaka odluka o smanjenju tjelesne težine.

O preporukama za smanjenje prekomjerne tjelesne težine koje uključuju dijetalnu prehranu sa smanjenim unosom kalorija, promjene načina ponašanja i tjelesnu aktivnost već je bilo ranije govora. Sada bih želio naglasiti važnost tjelesne aktivnosti kojom možemo smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu. Za smanjenje prekomjerne tjelesne težine vrlo je važna motivacija i redovita tj. svakodnevna tjelesna aktivnost. Preporučam šetnju kao svakodnevnu tjelesnu aktivnost. Za uspješno smanjenje prekomjerne tjelesne težine potrebna je čvrsta odluka o promjeni loših životnih navika. U loše životne navike spada i nedovoljna tjelesna aktivnost. Može nam biti vodilja ova misao „bolje je šetati nego ne činiti ništa“.

Navesti ću primjer jednog muškarca u dobi od 60 godina koji se 2008. godine odlučio započeti svakodnevne šetnje. On je svakog jutra šetao 90 minuta i svaku večer također 90 minuta. Nakon 5 godina osjetio je brojne koristi šetnje, a osjećao se znatno bolje nego prije 5 godina, iako je bio 5 godina stariji. On je opisao subjektivne promjene u pozitivnom smislu izjavom da osjeća kao da se pomlađuje.

Nabrojat ću vam koje su sve brojne koristi svakodnevne šetnje. Svakodnevno se može šetati neovisno o vremenskim prilikama. Tijekom šetnje bolje se osjećamo, sunčani dan nam popravlja raspoloženje, a  kišni dan nas  razveseljava. Šetnja nam također i povećava motivaciju. Šetnja pozitivno utječe na vitamin D. Poznato je da šetnja djeluje okrepljujuće.

Postavlja se pitanje koje je najoptimalnije vrijeme za šetnju? Preporuča se jutarnja šetnja prije doručka. Ako iz nekog razloga nije moguća šetnja ujutro tada je preporuka za šetnju poslije ručka. Ako netko postavlja pitanje kada bi počeo šetati? Moj odgovor je da treba početi šetati odmah, znači već danas. Preporuka je za trajanje šetnje ujutro 30 minuta i navečer 30 minuta svakog dana.

Promjena vremena ne treba biti razlog za odgađanje šetnje. Također boravak izvan mjesta prebivališta nije razlog da nam taj dan prođe bez šetnje. Šetnja je moguća u bilo kojem gradu i po kišnom ili sunčanom danu ili snježnom danu. Mogu navesti iskustvo jednog muškarca koji iznosi svoja zapažanja nakon 10 godina svakodnevne šetnje u trajanju od 60 minuta, pola sata ujutro i pola sata navečer. On je šetao svakog dana neovisno o vremenskim prilikama. Šetao je u svakom gradu u koji je morao poslovno putovati ili boraviti nekoliko dana. On je naveo da mu je šetnja doprinijela emocionalnom i fizičkom poboljšanju.

Iz svega navedenog vidljivo je zašto bi nam šetnja trebala biti nova navika.

Na kraju možemo zaključiti da je siječanj tj. početak godine, mjesec odluke o početku šetnje kojom možemo smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu. Preporuka je trajanje šetnje 30 minuta ujutro prije doručka i 30 minuta navečer. Šetnja je moguća u bilo kojem gradu ili mjestu gdje se nalazimo, a ne bi je trebali izostaviti zbog kišnog ili snježnog dana.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Vrtoglavica

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Imunološke komplikacije Depositphotos_179598782_L

Osnove transplantacije bubrega – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednjih 24 godine, točnije od 2007., Republika Hrvatska punopravna je članica Europske organizacije za transplantaciju organa, odnosno Eurotransplanta. Iskra ideje o potrebi osnivanja Eurotransplanta temeljena je na činjenici da je preživljenje onih presađenih bubrega koji su genetski što sličniji primatelju znatno bolje. Za presađivanje bubrega postoje stanja urgentnosti. Urgentni bolesnici su oni koji su […]

Kolutanje očiju

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

Osteonekroza Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što znači nalaz fibroznih promjena na plućima i zadebljanja sluznice sinusa na RTG snimci?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Što znači nalaz kalcifikata u jetri i stijenci aorte i treba li dodatna obrada?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]