Zašto bi nam šetnja trebala biti nova navika?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Božićni i novogodišnji blagdani su iza nas. U blagdansko vrijeme obično se konzumira kalorijski bogatija hrana, manje se krećemo i to sve zajedno rezultira promjenom tjelesne težine.

Na početku kalendarske godine veliki broj osoba primjećuje povećanje tjelesne težine.

Sada u siječnju je razumljiva i dobro došla svaka odluka o smanjenju tjelesne težine.

O preporukama za smanjenje prekomjerne tjelesne težine koje uključuju dijetalnu prehranu sa smanjenim unosom kalorija, promjene načina ponašanja i tjelesnu aktivnost već je bilo ranije govora. Sada bih želio naglasiti važnost tjelesne aktivnosti kojom možemo smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu. Za smanjenje prekomjerne tjelesne težine vrlo je važna motivacija i redovita tj. svakodnevna tjelesna aktivnost. Preporučam šetnju kao svakodnevnu tjelesnu aktivnost. Za uspješno smanjenje prekomjerne tjelesne težine potrebna je čvrsta odluka o promjeni loših životnih navika. U loše životne navike spada i nedovoljna tjelesna aktivnost. Može nam biti vodilja ova misao „bolje je šetati nego ne činiti ništa“.

Navesti ću primjer jednog muškarca u dobi od 60 godina koji se 2008. godine odlučio započeti svakodnevne šetnje. On je svakog jutra šetao 90 minuta i svaku večer također 90 minuta. Nakon 5 godina osjetio je brojne koristi šetnje, a osjećao se znatno bolje nego prije 5 godina, iako je bio 5 godina stariji. On je opisao subjektivne promjene u pozitivnom smislu izjavom da osjeća kao da se pomlađuje.

Nabrojat ću vam koje su sve brojne koristi svakodnevne šetnje. Svakodnevno se može šetati neovisno o vremenskim prilikama. Tijekom šetnje bolje se osjećamo, sunčani dan nam popravlja raspoloženje, a  kišni dan nas  razveseljava. Šetnja nam također i povećava motivaciju. Šetnja pozitivno utječe na vitamin D. Poznato je da šetnja djeluje okrepljujuće.

Postavlja se pitanje koje je najoptimalnije vrijeme za šetnju? Preporuča se jutarnja šetnja prije doručka. Ako iz nekog razloga nije moguća šetnja ujutro tada je preporuka za šetnju poslije ručka. Ako netko postavlja pitanje kada bi počeo šetati? Moj odgovor je da treba početi šetati odmah, znači već danas. Preporuka je za trajanje šetnje ujutro 30 minuta i navečer 30 minuta svakog dana.

Promjena vremena ne treba biti razlog za odgađanje šetnje. Također boravak izvan mjesta prebivališta nije razlog da nam taj dan prođe bez šetnje. Šetnja je moguća u bilo kojem gradu i po kišnom ili sunčanom danu ili snježnom danu. Mogu navesti iskustvo jednog muškarca koji iznosi svoja zapažanja nakon 10 godina svakodnevne šetnje u trajanju od 60 minuta, pola sata ujutro i pola sata navečer. On je šetao svakog dana neovisno o vremenskim prilikama. Šetao je u svakom gradu u koji je morao poslovno putovati ili boraviti nekoliko dana. On je naveo da mu je šetnja doprinijela emocionalnom i fizičkom poboljšanju.

Iz svega navedenog vidljivo je zašto bi nam šetnja trebala biti nova navika.

Na kraju možemo zaključiti da je siječanj tj. početak godine, mjesec odluke o početku šetnje kojom možemo smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu. Preporuka je trajanje šetnje 30 minuta ujutro prije doručka i 30 minuta navečer. Šetnja je moguća u bilo kojem gradu ili mjestu gdje se nalazimo, a ne bi je trebali izostaviti zbog kišnog ili snježnog dana.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje