Zašto bi nam šetnja trebala biti nova navika?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Božićni i novogodišnji blagdani su iza nas. U blagdansko vrijeme obično se konzumira kalorijski bogatija hrana, manje se krećemo i to sve zajedno rezultira promjenom tjelesne težine.

Na početku kalendarske godine veliki broj osoba primjećuje povećanje tjelesne težine.

Sada u siječnju je razumljiva i dobro došla svaka odluka o smanjenju tjelesne težine.

O preporukama za smanjenje prekomjerne tjelesne težine koje uključuju dijetalnu prehranu sa smanjenim unosom kalorija, promjene načina ponašanja i tjelesnu aktivnost već je bilo ranije govora. Sada bih želio naglasiti važnost tjelesne aktivnosti kojom možemo smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu. Za smanjenje prekomjerne tjelesne težine vrlo je važna motivacija i redovita tj. svakodnevna tjelesna aktivnost. Preporučam šetnju kao svakodnevnu tjelesnu aktivnost. Za uspješno smanjenje prekomjerne tjelesne težine potrebna je čvrsta odluka o promjeni loših životnih navika. U loše životne navike spada i nedovoljna tjelesna aktivnost. Može nam biti vodilja ova misao „bolje je šetati nego ne činiti ništa“.

Navesti ću primjer jednog muškarca u dobi od 60 godina koji se 2008. godine odlučio započeti svakodnevne šetnje. On je svakog jutra šetao 90 minuta i svaku večer također 90 minuta. Nakon 5 godina osjetio je brojne koristi šetnje, a osjećao se znatno bolje nego prije 5 godina, iako je bio 5 godina stariji. On je opisao subjektivne promjene u pozitivnom smislu izjavom da osjeća kao da se pomlađuje.

Nabrojat ću vam koje su sve brojne koristi svakodnevne šetnje. Svakodnevno se može šetati neovisno o vremenskim prilikama. Tijekom šetnje bolje se osjećamo, sunčani dan nam popravlja raspoloženje, a  kišni dan nas  razveseljava. Šetnja nam također i povećava motivaciju. Šetnja pozitivno utječe na vitamin D. Poznato je da šetnja djeluje okrepljujuće.

Postavlja se pitanje koje je najoptimalnije vrijeme za šetnju? Preporuča se jutarnja šetnja prije doručka. Ako iz nekog razloga nije moguća šetnja ujutro tada je preporuka za šetnju poslije ručka. Ako netko postavlja pitanje kada bi počeo šetati? Moj odgovor je da treba početi šetati odmah, znači već danas. Preporuka je za trajanje šetnje ujutro 30 minuta i navečer 30 minuta svakog dana.

Promjena vremena ne treba biti razlog za odgađanje šetnje. Također boravak izvan mjesta prebivališta nije razlog da nam taj dan prođe bez šetnje. Šetnja je moguća u bilo kojem gradu i po kišnom ili sunčanom danu ili snježnom danu. Mogu navesti iskustvo jednog muškarca koji iznosi svoja zapažanja nakon 10 godina svakodnevne šetnje u trajanju od 60 minuta, pola sata ujutro i pola sata navečer. On je šetao svakog dana neovisno o vremenskim prilikama. Šetao je u svakom gradu u koji je morao poslovno putovati ili boraviti nekoliko dana. On je naveo da mu je šetnja doprinijela emocionalnom i fizičkom poboljšanju.

Iz svega navedenog vidljivo je zašto bi nam šetnja trebala biti nova navika.

Na kraju možemo zaključiti da je siječanj tj. početak godine, mjesec odluke o početku šetnje kojom možemo smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu. Preporuka je trajanje šetnje 30 minuta ujutro prije doručka i 30 minuta navečer. Šetnja je moguća u bilo kojem gradu ili mjestu gdje se nalazimo, a ne bi je trebali izostaviti zbog kišnog ili snježnog dana.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2403982335

Sveobuhvatna gerijatrijska procjena kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija

Jesu li ekstrasistole na Holteru prepreka za bavljenje sportom u 71. godini?

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]